Po veličini  proračunskog prihoda po stanovniku u 2015. godini u konkurenciji 128 hrvatskih gradova Pakrac je bio s proračunskim prihodom od 2.343 kune po glavi stanovnika na  98. mjestu. U istoj godini Grad Lipik je ostvario proračunski prihod od 3.498 kuna po stanovniku i to ga svrstava na 60. mjesto među hrvatskim gradovima, objavio je Hrvatski institut za javne financije u svom povremenom glasilu Newsletter.

Prema toj tablici državni prosjek prihoda jedinica lokalne samouprave po glavi stanovnika je 2015. godine bio 3.876 kuna tako da naša oba susjedna grada zaostaju: Lipik za oko 380 kuna ili 10 posto, a Pakrac za oko 1.500 kuna ili bezmalo 40 posto od prosjeka.

Pridodamo li toj tablici i podatke iz općina, od Pakraca s proračunskim prihodom po glavi stanovnika bogatiji je čak 215, a od Lipika 124 od 428 hrvatskih općina.

No, za Grad Pakrac su puno bolji podaci o rashodima koji su u 2015. godini iznosili  2.199 kuna po stanovniku tako da je pakrački proračun po tom izračunu bio u plusu od 144 kune stanovniku. S druge strane, u Lipiku su proračunski rashodi iznosili 3.521 kunu, pa je njihova potrošnja po stanovniku bila 24 kune viša od prihoda.

Riječ je o sintetiziranim tabelama koje se temelje na bazi podataka Ministarstva financija, a sadrže prihode i rashode te suficit ili deficit po stanovniku i ukupno.

Sami autori Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić napominju i da pri iščitavanju podataka valja imati na umu da proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici te ustanova kojih su osnivači, a za koje se podaci ne mogu pronaći na jednome mjestu.

Kao i svaka statistička tablica i ova ima metodoloških manjkavosti što je vidljivo već i kroz usporedbu s podacima iz 2014. godinu kada je Pakrac ima proračunski prihod po stanovniku u iznosu od 5.894 kune, a Lipik od 7.009 kuna, a razlog je što je u toj godini oba proračuna  knjigovodstveno kao prihod iskazan prijenos vlasništva na dijelu kanalizacijskih i vodovodnih sustava s Hrvatskih voda na gradove.

No, realna je međusobna usporedba jedinica lokalne samouprave pa su tako od gradova u okruženju po proračunskom prihodu u 2015. godini iza Pakraca Daruvar (105. -  2.208 kn),  Garešnica (105. – 2208 kn), Pleternica (120. – 1759 kn), Kutjevo (127. – 1415 kn), a ispred Požega (92. – 2572 kn) , Novska (70. – 3072 kn), Kutina ( 68. – 3.180 kn).

Vrlo znakovito tablica potvrđuje uvriježena mišljenja o nejednakoj razvijenosti Hrvatske kada je u pitanju priobalje i kontinentalni dio na štetu Slavonije što potvrđuje riječi ministrice Gabrijele Žalac izrečene prekjučer u Pakracu „da Vlada u kojoj je ministar regionalnog razvoja bio Branko Grčić apsolutno nije uvažavala Slavoniju i na području od Rugvice do Bajakova  se ništa nije događalo“.

Tako se iz tablice može iščitati da svih prvih pedeset općina s najvišim prihodom po stanovniku se nalaze u regiji zvanoj  Jadranska Hrvatska, a 41 se nalazi uz samo  more. Od sto općina s najnižim prihodom po stanovniku, samo pet je u Jadranskoj Hrvatskoj i ni jedna uz more, a oko 30 posto se  nalazi se u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a niti jedna u Istarskoj, Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Šibensko-kninskoj županiji.

Od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku – od 11.211 kuna (Mali Lošinj) do 6.331 kuna (Biograd na moru),  sve osim Vrlike i Zagreba se nalaze uz more, ali ni jedan od gradova s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna.

Što se tiče županija, proračun naša s prihodom od 1.090 kn po stanovniku (nije usporedivo s gradskim proračunima) se nalazi na 12. mjestu, dok je posljednja Brodsko-posavska.

Institut za javne financije je javni znanstveni institut, usmjeren na ekonomska, pravna i institucionalna pitanja javnih financija i javnog sektora. U promicanju boljeg i jasnijeg razumijevanja ekonomike javnog sektora, odnosno javnih financija, transparentnosti javnog sektora, odgovornosti vlasti i participacije građana, Institut – pored osnovne znanstvene djelatnosti – redovito objavljuje stručne, nezavisne, popularno pisane analize, stavove i prijedloge kojima ukazuje na neophodne preduvjete za vođenje argumentiranih rasprava pri donošenju ključnih odluka.