Članovi Povijesnog društva Pakrac - Lipik tijekom prošle godine intenzivno su radili na inicijativi da se određeni objekti s područja Pakraca i Lipika, povijesno i kulturno važni za ova dva grada, zakonski zaštite te evidentiraju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao dobra od lokalnog značaja čime bi podlijegali Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a koji bi istovremeno obvezao lokalne zajednice u očuvanju i održavanju istih.

Građevine važnog lokalnog značaja

Gradsko vijeće Grada Pakraca je još u lipnju 2016. godine, na prijedlog Povijesnog društva Pakrac-Lipik, donijelo odluku o proglašenju dobara od lokalnog značaja ostatke crkve sv. Stjepana u Dragoviću te kapelice sv. Vida, sv. Roka i sv. Josipa, no papirnata procedura je tu zastala. Članovi Povijesnog društva Pakrac-Lipik tako su sastavili popis građevina koje smatraju povijesno važnima, koje imaju sačuvana povijesna obilježja te prepoznatljivost i jedinstvenost našeg kraja. Uz već spomenute kapelice u Pakracu i crkvu u Dragoviću, navode i Rimokatoličko groblje, židovsko groblje te groblje na Gavrinici u Pakracu. Na njihovom popisu s područja Lipika nalaze se spomenik Franji Filipoviću iz 19. stoljeća u Kukunjevcu, kalvinsko groblje i crkva u Brekinskoj, evangelička crkva u Antunovcu, lipičko i filipovačko groblje te kuća Zima u Poljani.

[caption id="attachment_20810" align="aligncenter" width="900"] Rimokatoličko groblje u Pakracu[/caption]

„Riječ je o građevinama koje nemaju nacionalnu kulturnu vrijednost, ali imaju izuzetno važno lokalno povijesno značenje, a nama je cilj takve građevine očuvati i prezentirati našim sugrađanima. Ne možemo govoriti o zavičajnoj povijesti ako se ne potrudimo sačuvati ono najznačajnije za lokalnu zajednicu. Isto tako, te građevine zaslužile su biti pod zaštitom kako bi se spriječilo i devastiranje koje ponekad nije niti namjerno, već napravljeno iz neznanja. Moram napomenuti da se zaštita od lokalnog značenja vrlo rijetko provodi. Imamo saznanja da se na području Požeško-slavonske županije do sada na ovaj način zaštitila samo jedna građevina u Ruševu, a na području Virovitičko-podravske županije je takva zaštita u postupku za jednu građevinu u Suhopolju“, rekao nam je Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac-Lipik.

Ono što razlikuje liste zaštićenih kulturnih dobara, kulturnih dobara nacionalnog značenja i preventivno zaštićena kulturna dobra od liste zaštićenih dobara lokalnog značenja koje se nalaze unutar Registra, je da takva rješenja kao i prethodne odluke donose gradska ili općinska vijeća, dakle tijela lokalne samouprave. U evidenciju dobara od lokalnog značenja pri Ministarstvu kulture u dokumentaciju se uvode Rješenja u kojima se nalaze podaci poput smještaja tog dobra, identifikacijski podaci koji sadrže sažete povijesne podatke, opis, stanje  i slično.

[caption id="attachment_20811" align="aligncenter" width="900"] Groblje na Gavrinici[/caption]

Kako nam rekla Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica za nepokretna kulturna dobra u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi koja je ujedno i članica Povijesnog društva, većinu dokumentacije s popratnim obrazloženjima koja sadrže stručne opise ovih dobara su članovi Društva samoinicijativno sami pripremili i kao takvu je prezentirali gradonačelnicima Pakraca i Lipika koji su rado pristali na njezino provođenje. Na sastanku kod gradonačelnika Lipika zajednički su zaključili da bi se još i ostaci srednjovjekovne utvrde u Kukunjevcu trebali formalno zaštiti kao dobro od lokalnog značenja.

Status zaštićenog dobra obvezuje

Kada se građevine uvedu u evidenciju zaštićenih dobara od lokalnog značaja, kao takve se bilježe i u katastru i sudu. Takvo rješenje dostavlja se i vlasniku građevine, kao i drugim tijelima lokalne i regionalne samouprave te nadležnom Konzervatorskom odjelu.

„Nadležnost Konzervatorskog odjela u slučaju bilo kakvih građevinskih radova na tim građevinama postoji kao stručna pismena ili usmena pomoć i savjet i ona nije rigorozna kao kod zaštićenih kulturnih dobara po drugim osnovama. Za mišljenje se tada može potražiti i u gradskom muzeju ili povijesnom društvu. Kada lokalna zajednica nešto proglasi zaštićenim dobrom od lokalnog značaja onda se i obnova, rekonstrukcija ili sanacija tih dobara financira iz lokalnih proračuna“,  rekla je Danela Vujanić.

Ističe kako su članovi Povijesnog društva zato i prilikom izrade prijedloga, uzimajući u obzir trenutno stanje, naglasili kako nisu sve građevine za obnovu i rekonstrukciju, nego samo za očuvanje odnosno tzv. konzerviranje, primjerice ostaci crkve u Dragoviću u planu je zaštiti kao takve bez namjere ponovne gradnje dok je za kapelicu sv. Vida koja je sad u ruševnom stanju ostavljena mogućnost potpune rekonstrukcije, pa i faksimilske izgradnje kad se za to stvore financijski uvjeti.

„Ovo su prvi konkretni koraci u očuvanju pakračkih i lipičkih povijesnih prepoznatljivosti, a popis dobara od lokalnog značaja može se s vremenom proširivati što mi kao Društvo pozdravljamo jer nam je želja sačuvati našu lokalnu baštinu u smislu proširivanja turističke ponude grada“, dodaje Vujanić koja će podrobnije o proceduri i povijesnim obrazloženjima dobara s pakračkog i lipičkog područja, a koje bi u međuvremenu trebale dobiti status zaštićenog dobra, prezentirati u novom Zborniku Povijesnog društva.