Prestrujnik kao zamjena za adapter, šećerice kao zamjena naziva za biljke od kojih se proizvodi šećer te bakroza za Wilsonovu bolest nove su najbolje hrvatske riječi proglašene na prigodnoj svečanosti dodjele Nagrade „Dr. Ivan Šreter“, koju organizira časopis Jezik u suradnji sa Zakladom „Dr. Ivan Šreter“ u spomen na hrvatskog mučenika Ivana Šretera održanoj danas u Lipiku u dvorani Quella.
Prvu nagradu dobila je riječ prestrujnik koju su predložili Tomislav Meštrović i Ognjen Ožegić, drugu nagradu osvojila je riječ – šećerice, predlagatelja Leonarda Štraca i Izabele Štrac dok je treću nagradu osvojila je riječ bakroza kao zamjena za Wilsonovu bolest, koju su predložili Marko Bukna i Martina Pehar.
Nagrađenicima su pripale novčane nagrade, 1. nagrada 600 eura, 2. nagrada 400 eura, 3. nagrada 200 eura. Nagrade i kipiće akademskog kipara Tonka Fabrisa koji prikazuju Ivana Šretera, dodjelila je Zaklada „Dr. Ivan Šreter“, a diplome časopis Jezik.
Na samom početku okupljenima su se pozdravnim riječima dobrodošlice obratili gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, ravnatelj Toplica Lipik Goran Pušćenik, kao i predsjednik Zaklade „Dr. Ivan Šreter“ Damir Foretić.
Ove se godine prijavio do sada najveći broj predlagatelja novih riječi – 385 osoba predložilo je čak 538 novih riječi. U uži je krug ušlo, uz tri nagrađene, još 12 riječi: dimodojavnik (detektor dima), izazor (retrovizor), javnozborac/javnozborstvo (PR), krugotok (kružni tok), obrubnik (lajsna), odricajnica (disclaimer; izjava o odricanju od odgovornosti), otpadalište (odlagalište otpada), pridatak (plug in), prijevodnici (titlovi), prikaznik (displej), zaključaj (lockdown) i znojilište (sauna).
Povjerenstvo časopisa Jezika koji je izabrao najbolje činili su: predsjednica Sanda Ham, članovi Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Dubravka Smajić, Mile Mamić i Ljubica Josić.
Prije samog proglašenja najboljih održao se i okrugli stol na kojem se govorilo o pitanjima suvremenoga hrvatskoga jezika, a kraća izlaganja održali su Igor Čatić (o nazivlju), Mario Grčević (o kajkavskom i čakavskom narječju unutar hrvatskoga jezika), Dubravka Smajić (o položaju hrvatskoga jezika u javnosti), Marko Kovačić (o jezičnom čistunstvu i normi) i Lidija Vešligaj (o novotvorenicama i digitalnim alatima u nastavi).