Pakrački birači u nedjelju su na birališta došli u nešto većem broju nego u ostatku 5.  izborne jedinice  i cijele Hrvatske.

Od 5.948 upisanih birača glasovanju je pristupilo 3.439 što je 57,82 posto. Istovremeno u cijeloj petoj izbornoj jedinici je glasovalo 51,68 posto, a u državi 52,29 posto. U susjednom Lipiku izlaznost je nešto manja, od 4.297 upisanih izašlo je 2.406 ili 55,99 posto.

U odnosu na saborske izbore lanjskog studenog kada je na birališta izašlo 3.978 glasača izlaznost je manja za nešto manje od 6,5 posto.

Što se tiče stranačke opredijeljenosti, kao i  u ostatku Hrvatske, rasla je u korist HDZ-a.

HDZ je u Pakracu dobio 1.696 glasova ili točno svaki drugi (50,71%). U odnosu na lanjsku  Domoljubnu koaliciju to je za skoro 6,5 posto više nego na prošlim izborima. Doda li se tome još lanjske koalicijske partnere HSP AS (32 glasa) i Stranka umirovljenika  (25 glasa) mogli bismo reći da je ova politička opcija dobila oko 8 posto više glasova nego lani.

Unatoč tome što je u apsolutnom broju ove godine izašlo 539 manje birača na izbore, HDZ je izgubio tek 19 glasova što bi najlakše bilo protumačiti prirodnim odlivom.

Najveći gubitnik je koalicijska lista (Narodna) koju je predvodio SDP. Za njih je na ovim izborima glasovalo 904 glasača tako da se lanjska HDZ-ova prednost na pakračkim biralištima s 505 glasova popela na 792. U odnosu na prošlu godinu SDP i partneri su izgubili u 10 mjeseci 306 glasova ili 4,2 posto.

Izborni prag od 5 posto u Pakracu su prošle još  liste Most koja je dobila 235 glasova (7,02%) što je 140 glasova manje u apsolutnom lanjskom iznosu, odnosno 2,7 posto, i Živi Zid koji je dobio 170 glasova (5,08%) što je 26 glasova više nego lani, odnosno povećanje za  1,3 posto. Bandićeva lista je dobila 104 glasa (+24). Interesantan je rezultat HDSSB-a koji je na objim izborima dobio 79 glasova što se stvarno može nazvati konstantnim biračkim tijelom. Sve ostale liste dobile su tridesetak ili manje glasova.

Preferencijalni glasovi

Pakračani sve više koriste institut preferencijalnog glasa. Tako je od 1.696 glasača HDZ-a preferencijalni glas nekome od kandidata dalo 1.027 glasača. Unatoč stranačkoj kampanji za osmo pozicioniranog Darka Puljašića, najviše glasova je dobio nositelj Zdravko Marić 388, spomenuti Puljašić 363, ali unatoč osam HDZ-ovih zastupnika iz 5. izborne jedinice, naša županija nije ostvarila drugi saborski mandat jer ga je pretekao posljednji s liste Stevo Culej koji je u Pakracu dobio tek 61 preferencijalni glas. No, mandat Puljašić možda ostvari naknadno nakon formiranja izvršne vlasti.

Na SDP-ovoj listi od 904 glasača preferencijalni glas je koristilo 536, najčešće zaokruživši nositelja Zdravka Ronka 292, a potom Predraga Matića 218, dok su svi ostali dobivali tek nekoliko.

Biračka mjesta

Nekih bitnih odstupanja nema na pojedinom od 23 biračka mjesta osim tamo gdje je to omogućila igra malih brojaka, dakle gdje je svega nekoliko desetaka birača ili manje. Ono što je uočljivo da SDP nije dobio izbore niti na jednom biračkom mjestu u naselju Pakrac. Odnos između HDZ-a i SDP-a na najvećim biračkim mjestima je sljedeći:  Badljevina 191:52, Prekopakra 286:103, Pakrac-vrtić 157:80, Pakrac-osnovna škola 167:130, Pakrac-HCK 129:81, Pakrac-glazbena 150:133, Pakrac-pedagoška 166:84. Interesantno je da je SDP izgubio u Branešcima (6:3), ali je dobio svih 11 glasova u Šumetlici kao i 6 u Kraguju, dok HDZ to nigdje nije uspjelo, ali je na svim ostalim ostvarivao od male do vrlo velike prednosti što je u konačnosti rezultiralo uvjerljivom pobjedom.

Nacionalne manjine

Izuzetno mala izlaznost ponovo je odlika izbora zastupnika nacionalnih manjina što je pokazatelj da oni radije glasuju u 5. izbornoj jedinici s općeg biračkog popisa.

Tako je od 1.264 birača srpske nacionalne manjine na manjinskim izborima glasovalo tek 203 (lani 200) podarivši uvjerljivo najviše glasova favoritima Miloradu Pupavcu, Borisu Miloševiću i Mili Horvatu.

Od 38 Mađara na manjinskim izborima je glasovalo 15 (lani 10), na talijanskim izborima glasovalo je 24 od 229 birača (lani 28), od 131 Čeha i Slovaka na manjinskim izborima je glasovalo 27 svi dajući glas Vladimir  Bileku. Od 12 Austrijanaca na manjinskim izborima je glasovao tek 1 (glazbena škola), a od 30 Albanaca tek četvero (glazbena škola).

Ono što je bitno, ovog puta radi nepravilnosti u postupku nemamo ponavljanja glasovanja što je lani bio slučaj u Šumetlici.

Birači će, ne bude li iznenađenja u formiranju izvršne vlasti, ponovo biti pozvani na birališta nagodinu u svibnju kada će se birati gradska i županijska vlast. Izbori nisu isti i rezultati po strankama se ne mogu samo prenositi, ali su znakoviti i oni koji su nezadovoljni s ovim rezultatima puno će morati raditi da privuku na birališta svoje glasače jer na lokalnim izborima tradicionalno izlazi manji broj birača nego na saborskim.