Fotografija prikazuje platanu na kolnom ulazu u gradsku tržnicu iz Ulice Matice hrvatske. Ogromno stablo, u društvu još četiri takva, odolijeva vremenskim nepogodama i hirovitostima ljudi vjerojatno više od stotinu godina istovremeno svjedočeći da toliko dugo postoji i urbana kultura na ovim prostorima. Stoga je značajan spomenik, ali i još uvijek gradski ukras.
Nažalost, ne pazimo ga dovoljno, onoliko koliko to zahtijevaju stogodišnji starci. Njegovo ogromno deblo mnogima je idealno za zakačiti svoj oglas: "prodajem odojke, kukuruz, automobil, drva,.... jeftini krediti", poručuju nam razni anonimni autori potpisani samo brojem mobitela s plakata napisanih rukom, mimo mnogih pravopisnih pravila. Nerijetko je upravo deblo platane idealno i za komercijalnije reklamiranje poput sadašnjeg plakata, ni manje ni više nego za kockarnicu. Stoga je u visini očiju deblo sve izubijano od pribadača, čavlića, klamerica i drugih metalnih pričvrščivača. Sve su to rane u deblu stogodišnjaka.
Ovakvo oglašavanje je zabranjeno gradskom Odlukom o komunalnom redu, što je tek administrativna začkoljica koja bi trebala biti zanemariva u odnosu na našu kulturu i potrebu da čuvamo svoj prirodni okoliš. Međutim, za nepoštivanja tih administrativnih regula i civilizacijskih standarda nisu krivi samo građani koji ne razmišljaju o sudbinu ovog starca. Krive su i gradske vlasti koje na ovako frekventnom mjestu nisu postavili oglasnu ploču koja bi građanima služila za zadovoljavanje ovih potreba.
Godinama o tome pišemo, ukazujemo na slične primjere iz drugih sredina. Napokon smo proljetos postigli da Komunalac postavi na isto mjesto ploču za postavljanje obavijesti o umrlim sugrađanima. No, prostora za komercijalni oglas nemamo, pa trpi platana.
U nedavnom olujnom nevremenu, u centru grada smo ostali smo bez nekoliko stabala, koji su uglavnom bila mlađa od ove platane. Našu sigurnost i sigurnost naše imovine istom prilikom je ugrožavalo i nekoliko ogromnih grana koje su odbacili naši stogodišnjici, čak i u neposrednoj blizini ove platane. Drveće na taj način nam vraća nebrigu za njihovu opstojnost. Stoga prestanite zabijati bilo kakve pričvrščivače u debla naših stogodišnjih stabala. Drvo to boli. A i poneke ljude.