Dr. med. Merisanda Časar Rovazdi i dr. med. Viktor Vidović, liječnici Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, krajem rujna su stekli titulu primarijusa koju dodjeljuje povjerenstvo pri Ministarstvu zdravlja liječnicima specijalistima s 10-godišnjim radnim iskustvom s obzirom na doprinos unaprjeđenju struke uvođenjem ili primjenom metoda u dijagnostici, liječenju ili rehabilitaciji te njegovanja medicinske i etike, nesebičnosti i humanosti u odnosu prema pacijentima i suradnicima, uspješnosti rada na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika  i uspješnosti stručno-publicističkog opusa.

Nakon dr. Senke Rendulić Slivar koja je titulu dobila 2011.godine, Bolnica Lipik sada ima 3 primarijusa.

Kelemen: Nama na ponos, pacijentima na korist

Ovo je njihov osobni uspjeh, ali radost i nama. Imenovanja su važna za struku, djelatnost, bolnicu. Sada na 10 liječnika specijaliste imamo tri primarijusa, jednog doktora znanosti i jedan doktorat u pripremi. Dokaz je to da smo poticajna sredina za edukaciju i usavršavanje, dokaz naše orijentacije na izvrsnost, sve skupa nama na ponos, pacijentima na korist, rekao je ravnatelj Darko Kelemen na svečanosti upriličenoj danas poslijepodne u Bolnici.

Obraćajući se novi lipički primarijusi su istaknuli zahvalnost  kolegama koji su sudjelovali u istraživanjima, posebice prim. dr. sc. Senki Rendulić Slivar i dr. Otu Kramlu, ali i pacijentima, a najviše obiteljima na podršci, kao i ravnatelju Kelemenu  na zalaganju za razvoj ustanove što im je otvorilo vrata suradnje s vodećim hrvatskim imenima iz područja neurologije.

„Radove smo počeli pisati da bi medicinsku javnost upoznali s problemima s kojima se susreću naši pacijenti, u rad udruga smo se uključili s ciljem poboljšanja  zdravstvene zaštite tih ljudi, svojim radom smo nastojali afirmirati rad naše ustanove“, kaže se u njihovom zajedničkom priopćenju.

Što se tiče stručne budućnosti, svi planovi i nadalje su im vezani uz lipičku bolnicu te planiraju daljnje usavršavanje u smislu subspecijalizacije u neurologiji kao i nastavak edukativnog i znanstvenog rada.

Kako je rekao ravnatelj Kelemen titula primarijusa će im plaću povećati simbolično.

Prim. Merisanda Časar Rovazdi, dr. med., specijalista neurologije  se zaposlila u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik 1997. godine. Nakon položenog specijalističkog ispita iz neurologije 2003. godine, vraća se u ustanovu i radi kao voditelj odjela za rehabilitaciju teško pokretnih i nepokretnih pacijenata nakon cerebrovaskularnog inzulta, oboljelih od multiple skleroze i drugih neuroloških bolesti.

Uz ovo radi na poslovima specijaliste neurologa u  neurološkoj ambulanti, konzilijarnim pregledima hospitaliziranih bolesnika na drugim odjelima, a od 2006. u EMNG kabinetu.

Dr. Časar Rovazdi bila je u mandatu 2009.-2013. zamjenica predsjednika Upravnog vijeća SB Lipik, dugogodišnja je članica Stručnog vijeća Specijalne bolnice Lipik te predsjednica Povjerenstva za lijekove.

Prim. Viktor Vidović, dr. med., specijalista neurologije se zaposlio u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik 2011. godine, na poslovima specijaliste neurologa u  neurološkoj ambulanti, EMNG kabinetu i konzilijarnim pregledima hospitaliziranih bolesnika.

Dva puta je  bio Dr. Vidović je član Povjerenstva za kvalitetu,  voditelj Odjela neurološke dijagnostike i član Stručnog vijeća Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik.

Oboje su kao članovi stručnog vijeća bolnice bili dio bolničkog tima koji je uspostavio suradnju sa  Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Osijeku te je Bolnica Lipik postala suradna ustanova Medicinskog fakulteta u Osijeku. Također su oboje članovi  organizacijskog odbora stručnih skupova održanih u Specijalnoj bolnici  Lipik (V. i VI. Balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“), na kojima su sudjelovali i kao predavači, tek je dio opisa stručnog i znanstvenog rada kojim Bolnica daje preporuku za njihovo imenovanje u status primarijusa.

Pravilnik o mjerilima za priznavanje naziva primarijusa Ministarstva zdravlja pored ostalog nalaže slijedeće kriterije:  uspješnost desetogodišnjeg specijalističkog rada s obzirom na doprinos unapređenju struke; uspješnost rada na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika; uspješnost stručno-publicističkog rada: najmanje 10 stručnih i/ili znanstvenih radova u stručnim knjigama i drugim publikacijama, a od kojih najmanje 5 u međunarodnim indeksnim publikacijama; uspješnost u obavljanju dužnosti i obaveza kao član stručnih i strukovnih udruga i institucija; dosljednost u pridržavanju odredbi kodeksa medicinske etike i deontologije te korektnost u stručnom radu.