U našu redakciju pristiglo je priopćenje Poljoprivrede Lipik d.d. kojeg potpisuje direktor Željko Viboh kojeg objavljujemo u cijelosti:

U postupku javne rasprave o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijsko-gospodarske zone Ergele (UPU 5) za javnu raspravu, temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) i objavi Grada Lipika o održavanju javne rasprave (Klasa: 350-05/15-01/0003; Urbroj: 2162/02-03-04/1-16-27), dostavljamo primjedbe i prijedloge koje se jednim dijelom odnose na nekretnine u vlasništvu Poljoprivrede Lipik d.d., a ostalo je vezano za odluke predložene u ostatku obuhvata predmetnog plana.

1. Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijsko-gospodarske zone Ergele utvrđeno je zaštićeno kulturno dobro Kompleks ergele koje je upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara pod reg.br. Z-4260. Prostorne međe Kompleksa ergele obuhvaćaju sljedeće katastarske čestice k.o. Lipik: 869/1, 869/2, 870, 871, 873, 874, 875/1, 875/2, 876, 877, 879, 880, 881, 882 (zk.ul. 345, 380) čiji je obuhvat prikazan na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora.

Unutar obuhvata navedenih čestica Poljoprivreda Lipik d.d. je vlasnik katastarskih čestica 869/, 869/2, 871/, 874/1 i 875/1 i pripadajućih nekretnina, a to znači da je jedan od važnijih sudionika korisnika prostora. S obzirom na to da je, naše Društvo, također, uspješan i najveći gospodarski subjekt u poljoprivredi, nije nam jasno zašto ono nije bilo uključeno u proces izrade Plana unutar same Odluke o izradi, te nadalje prilikom izrade Prijedloga plana. Drugim riječima, nije nam jasno zašto nam se nije pružila mogućnost prezentiranja naših razvojnih planova odnosno „Projekta  obnove kulturne baštine zaštićenog Kompleksa ergela i izgradnje pripadajućih objekata koji će doprinijeti razvoju ergele, te kulturnog i konjičkog turizma“.

Štoviše, iz prezentiranih prijedloga UPU1, UPU5 i UPU6 vidimo da se ta mogućnost pružila drugim vlasnicima nekretnina odnosno potencijalnim investitorima koji su  sudjelovati u izradi prijedloga ovog i drugih UPU-a. Najbolji primjer implementacije takvih prijedloga možemo uočiti na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora gdje je zona sjeverno od prometnice koja dijeli predmetni UPU detaljnije razgraničena i prikazana, što potvrđuje da stručne službe i stručni izrađivač nisu na adekvatan i ujednačen način pristupili sagledavanju cijelog obuhvata. Slično je i s UPU1 iz kojeg je jasno vidljivo da je vlasnik zemljišta potencijalni investitor sudjelovao u izradi ovog UPU predlažući izgradnju novih objekata za smještaj gostiju i sportskih objekata.

Koristimo priliku uputiti zamolbu da nam se omogući uvid u Stručno rješenje koje je po članku 8. Odluke o izradi bilo potrebno pribaviti za izradu ovog Plana.

2. Na grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena prostora na sjevernom dijelu obuhvata koji se nalazi u neposrednoj blizini jezera Raminac, naznačeno je područje “R3” pod kojim se u legendi navodi namjena Ergela Lipik, na istom grafičkom prikazu je pod namjenom naših objekata, oznake “RT” u legendi opis: Sportsko rekreacijska, turistička i gospodarska namjena”, te se tu ne navodi osnovna namjena povijesne funkcije, a to je ergela, koje sada koristi Državna ergela. Isto je detaljnije opisano pod točkom jedan ovog dopisa a sama važnost povijesne ergele je istaknuta u Rješenju Ministarstva kulture gdje se navodi njen veliki značaj u razvoju uzgoja konja, a naročito lipicanera, najstarije vrste u Europi. Smatramo da Kompleks Ergele Lipik predstavlja jedinstveni čimbenik krajoličnog identiteta i gradotvornosti, te vrijedno kulturno i graditeljsko naslijeđe grada Lipika čemu ovim planom nije dan dovoljan značaj.

Mišljenja smo da je ovo previd tj. propust stručnog izrađivača koji je potrebno korigirati, te je opis u grafičkom i tekstualnom dijelu Prijedloga plana potrebno korigirati na način  da se pod namjenom naših objekata navede: “Postojeća Ergela ili Ergela 1, sportsko rekreacijska, turistička i gospodarska namjena”, a za zonu “R3” u legendi navesti: Planirana Ergela Lipik ili Ergela 2, što na niti jedan način ne bi bilo u suprotnosti s važećom prostorno planskom dokumentacijom. Tako bi se omogućio ne samo kontinuitet i razvoj povijesne funkcije što predstavlja veliku kulturnu važnost već i omogućio razvoj novih Ergela, čiji razvoj želi podržati i Poljoprivreda Lipik d.d.

Očekujemo da se UPU-om jasno utvrdi da on obuhvaća dvije ergele i to  postojeću povijesnu ergelu na Izidorovcu ispod ceste i novu planiranu ergelu koja će se graditi na Ramincu iznad ceste, te da se predvide svakom od njih pripadajući pašnjaci za konje i konjičke staze. Poznato je i nedvojbeno da svaka ergela mora u svojoj neposrednoj blizini imati svoje pašnjake za konje i konjičke staze. Ne samo da je to nužnost  već se to može i ostvariti, jer oko svake od ovih ergela ima dovoljno zelenih površina za tu namjenu.

3. III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Lipika je izmijenjena granica obuhvata  UPU 5 zone Ergele te je tako obuhvaćena zona nove ergela u neposrednoj blizini jezera Raminac koja je do tada bila sastavni dio UPU-a 6 pod nazivom Urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijske zone Raminac. Naime urbanistički planovi uređenja se izrađuju za izdvojena građevinska područja koja predstavljaju prije svega prostorne cjeline. Mišljenja smo da je nova planirana ergela trebala i dalje ostati dijelom UPU-a 6 jer i prostorno i programski sastavni njegov dio te je unutar UPU 5 dijeli prometnica od ostatka obuhvata. To se najbolje i može sagledati unutar Prostorno-programske studije jezera Raminac koje je doživjela par izmjena i širenja svog obuhvata tijekom svoje izrade. Zbog toga je i stručni izrađivač trebao označiti prijelaz preko državne ceste za konje te tako povezati dvije prostorne cjeline.

U članku 20. stavak (3) Prijedloga plana navodi se da je zbog sigurnog prelaza konja iz sjeverne u južnu zonu preko ceste D47 predviđeno denivelirano rješenje.  Kako smo naveli prije u točki 2. ovog dopisa gdje smo utvrdili propust da nije jasno naznačena postojeća Ergela navedeni članak u ovom obliku može se protumačiti da se omogućava ispaša samo konja iz nove ergele na jezeru Raminac“ na sjevernom dijelu, a ne konja postojeće ergele u neposrednoj blizini.

Kada se uzme u obzir da je u UPU navedena samo jedna ergela može se, također, krivo protumačiti da UPU-om određuje da će korisnik svijetlo zelenih površina za ispašu konja i uzgoj hrane biti buduća ergela na Ramincu, a da će postojeća ergela izgubiti površine za ispašu konja koje se sada koriste za ispašu konja iz naše konjušnice. Smatramo da je ovo potrebno iskorigirati unutar tekstualnog dijela Odredbi  i Obrazloženja. Napominjemo da je unutar Obrazloženja u dijelu 3.1. Program gradnje i uređenje prostora pod objašnjenjem Sportsko-rekreacijske, turističke zone potrebno naglasiti da će se postojeća staja i u budućnosti moći koristiti za smještaj konja za ispašu kojih će se, kao i do sada, koristiti površine u neposrednom okruženju postojeće ergele.

4. Sjeverni dio zone Ergela UPU 5 također zahvaća i  južni dio arheološkog nalazišta Lipik – Rajkovac, otkrivenog tijekom terenskog pregleda trase BC Daruvar - Lipik 2009. god. prikazanog u Studiji o utjecaju “BRZE CESTE DARUVAR - LIPIK” na okoliš, grafički naznačenog kao lokacija pod rednim brojem 37. Arheološka nalazišta je također navedeno unutar III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada i prikazano je u jedinstvenoj tablici br. 14. pod rednim brojem 29. navedeno kao prapovijesno i srednjovjekovno nalazište „Rajkovac“ na trasi brze ceste Daruvar-Lipik te kao nepokretno pojedinačno kopneno arheološko nalazište za koji je Konzervatorski odjel u Požegi pokrenuo postupak za stavljanje pod preventivnu zaštitu. Navedeno nije na adekvatan način prikazano na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora te nije na adekvatan način popraćeno u tekstualnom dijelu Prijedloga Plana što nam je potvrđeno i od strane Konzervatorskog odjela u Požegi.

Također koristimo priliku skrenuti pažnju da je nova ergela u neposrednoj blizini  jezera Raminac planirana na strmijem terenu, umjesto na ravnom, što će poskupiti njenu izgradnju a u gore navedenom tekstu je vidljivo da se predložena zona nove ergele nalazi unutar arheološkog nalazišta Lipik- Rajkovac. Također je vidljivo da je u prvom prijedlogu unutar Prostorno-programske studije jezera Raminac na tom prostoru bio naznačen smještaj parkirališta i kampa. Mišljenja smo da je bilo prikladnije novu ergelu planirati na ravnom terenu sjeverno od predložene lokacije a s lijeve strane jezera. Strmo zemljište se može namijeniti ispaši konja. Alternativa ovom prijedlogu može biti prostor s desne strane na kojemu je planiran kamp koji se može premjestiti na nekom prikladnijem pošumljenom području.

5.  Uz već prije spomenute korekcije UPU-a ponovno naglašavamo da je potrebno predvidjeti prostor za ispašu konja iz naše konjušnice.

Naime, UPU-om se planira prelazak konja iz nove ergele na Ramincu na ispašu preko glavne ceste D47 odnosno podvožnjaka na prostor južno od ceste oko naše ergele. Time se nama ograničava mogućnost razvoja jer konji u našoj konjušnici ne bi imali  površine za ispašu. Želimo naglasiti da planirani prijelaz može zadržati funkciju povezivanja prostornih cjelina te se također može i predvidjeti proširenje u vidu prijelaza za pješake.

Pretpostavljamo da se izrađivač odlučio za ovakvo nama neprihvatljivo rješenje jer trenutno Državna ergela Đakovo i Lipik, koja u zakupu koristi našu konjušnicu, ima ugovor o zakupu državnog zemljišta za ispašu njenih konja oko ove konjušnice. Ako dođe do preseljenja konja u novu konjušnicu za njihovu ispašu ima dovoljno prostora oko nove ergele na Ramincu.

6. Očekujemo da će se UPU-om predvidjeti da naša ergela ima ne samo konjušnicu nego i sve druge sadržaje za uzgoj konja, prije svega prostor za ispašu, konjičke staze, manjež i dr. odnosno da su u njenoj funkciji sve površine u neposrednoj blizini koje je ova povijesna ergela koristila od njenog osnivanja.

Pored navedenih primjedbi i prijedloga koji se odnose na Prijedlog UPU-a, koristimo priliku podsjetiti na nekoliko poznatih činjenica kako slijedi u nastavku.

Nedvojbeno je da obnovom devastiranih objekata, njihovim očuvanjem i primjerenim upravljanjem, te kontinuitetom nastavka tradicije uzgoja lipicanaca vrijedna kulturna baština Kompleksa ergela može postati važan čimbenik kvalitetnog prostornog i učinkovitog gospodarskog razvoja Lipika. Nužno je prepoznati mogućnosti njenih razvojnih potencijala, te im u skladu sa suvremenim trendovima u prezentaciji kulturne baštine i trendovima uvođenja novih turističkih proizvoda odrediti nove suvremene komplementarne namjene kojima se uspostavlja dugoročno održivi model revitalizacije. Za to postoje pozitivni primjeri u drugim zemljama zasnovani na interdisciplinarnom i sustavnom pristupu ovakvim projektima. Ako u tome imaju uspjeha drugi, zašto  ne bismo i mi ?

Poznato je da zaštićena kulturna dobra treba prilagođavati suvremenim potrebama, u suradnji s nadležnom konzervatorskom institucijom, s minimalnim fizičkim zahvatima korištenjem poznatih metoda sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije kojima prethode pripremni radovi kao što su: konzervatorsko-restauratorska istraživanja s interdisciplinarnim pristupom obnovi, te pronalaženje nove namjene. Kvalitetnom obnovom i primjerenom namjenom zaštićena kulturna baština daje poticaj kulturnom i gospodarskom razvoju.

Objekti kulturne baštine zaštićenog Kompleksa Ergela pretrpjeli su velike ratne štete, posebno oni koji su gotovo potpuno uništeni u požaru. Društvo je uglavnom vlastitim i kreditnim sredstvima obnovilo samo konjušnicu kao prioritetan objekt za opstanak ergele. Obavljeni su osnovni radovi potrebni za dovođenje konjušnice u funkciju prihvata konja.  Ostatak objekata nije obnovljen, jer zahtijeva razmjerno velika ulaganja u odnosu na upotrebnu vrijednost. Za dovršenje obnove konjušnice i obnovu ostalih objekta potrebna su ulaganja koja se ne mogu obaviti vlastitim i kreditnim sredstvima, jer nisu isplativa. Njihova obnova je jedino moguća korištenjem značajnih bespovratnih sredstava fondova EU. To je jedinstvena prilika koju ne smijemo propustiti.

Društvo je, stoga, odlučilo da za pripremu i realizaciju projekta njihove obnove koristiti sredstva fondova EU i to u dva koraka, prvo za financiranje tehničke projektne dokumentacije, a potom i za investicijska ulaganja.

Zahtjev predan na prvi natječaj za financiranje projektne dokumentacije je u završnoj fazi obrade što upućuje na mogući pozitivan ishod, a to je odobravanje značajnih sredstava koje sami ne možemo osigurati. Ova nas činjenica ohrabruje i potiče u želji da realiziramo ovaj projekt i damo svoj doprinos u očuvanju kulturne baštine i povratku turizma u Lipik.

Za realizaciju „Projekta  obnove kulturne baštine zaštićenog Kompleksa ergela i izgradnje pripadajućih objekata koji će doprinijeti razvoju konjogojstva, te kulturnog i konjičkog turizma“ potrebne su prostorno-planske pretpostavke odnosno UPU koji to omogućava.

Činjenica je da Prijedlog UPU-a (u ovakvom obliku) ne omogućava realizaciju ovog projekta. Ako se ne prihvate naši primjedbe i prijedlozi za korekcije Prijedloga UPU-a, te se prije svega ne predvide prostori za funkciju ergele: prostor za ispašu konja, trening konja i konjičke staze mi nećemo moći iskoristiti sredstva fondova EU i realizirati ovaj projekt. Drugim riječima ne samo da ćemo pretrpjeti financijsku štetu već nećemo moći ostvariti naš najvažniji cilj sprječavanje daljnjeg propadanja zaštićenih objekata kulturne baštine.

Kao što smo rekli, kako nam se do sada na adekvatan način nije pružila prilika da prezentiramo ovaj projekt, iskoristili smo priliku da to napravimo upućujući ove primjedbe i prijedloge koje se odnose na Prijedlog UPU-a. Štoviše, predlažemo da zajednički, sa stručnim službama i izrađivačem, razmotrimo sve navedeno i dođemo što kvalitetnijeg rješenja koji bi svim korisnicima prostora omogućio realizaciju njihovih projekata, tim više što za sve projekte ima dovoljno prostora. 

Direktor:  Željko Viboh, ing.polj.