Darko Kelemenu, ravnatelju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik ovog ljeta ističe drugi četverogodišnji mandat. Povodom toga smo razgovarali s njim o učinjenom u Bolnici, trenutnom stanju, strukturi pacijenata, aktualnim gradilištima, ali i o planovima, eventualnoj kandidaturi za novi mandat....

Na kraju ste svog drugog mandata. Kako biste opisali učinjeno?

U zadnjih osam godina ostvarili smo značajne rezultate u obnovi bolničkih objekata - od završetka zgrade fizikalne terapije s bazenom, kuhinjom i kotlovnicom, Quellom, Depandansom i Rimskim kupkama, Kamenim kupkama, spojnim mostovima, perivojnom rasvjetom, meteorološkim kućicama, pročeljem i vanjskom stolarijom Kurhotela. Postali smo vlasnici Ankinog dvora i s osam apartmana ostvarujemo solidan tržišni prihod. Tri naša objekta, s ukupno 69 kreveta, na visokoj su smještajnoj razini (klimatizacija, pristup internetu, kvaliteta kreveta i namještaja, televizori u sobama). Dodajmo tome i upravo adaptiranih 15 soba u Fontani i imate sto kvalitetnih postelja. Tijekom zadnjih osam godina u obnovu Bolnice uložili smo 18 milijuna kuna vlastitih sredstava , prosječno više od dva  milijuna godišnje, iskoristili smo decentralizirana sredstva, sredstva MIZ-a, MINK-a, MRRFEU-a i Fonda za zaštitu okoliša u ukupnom iznosu od oko 20,4 milijuna kuna.  Dakle, za osam godina u obnovu je uloženo oko 38 milijuna kuna, čemu treba dodati  još 27 milijuna kuna koje je Ministarstvo zdravstva 2016. evidentiralo kao svoje ulaganje u zgradu fizikalne terapije i kotlovnicu između 2007. i 2010.

Nije samo obnova objekata ono što nam postaje prednost. Govorim, naravno, o blagodatima naše geotermalne ljekovite vode, o ulaganju u stručni kadar i odnosu prema gostu. Vizualni identitet Toplica značajno je popravljen i manjim financijskim zahvatima poput povijesnih natpisa na zgradama, tablama s povijesnim osobama, tablama Jelkinom stazom, nazivom Toplice Lipik, uređenim cvjetnim rundelama i kontinuiranim održavanjem perivoja, aktiviranjem glazbe u paviljonu Izvor. Kontinuirano napredujemo u animacijskim sadržajima i ponudi za pacijente/goste. Ima tu  glazbe, izleta, društvenih večeri, mogućnosti korištenja konferencijske sale u Quelli…

Manje HZZ-ovih pacijenata, više s uputnicom

U odnosu na 2009., danas dnevno na bolničkoj rehabilitaciji imamo 28 posto HZZO pacijenata manje (48 pacijenata dnevno). Sve više smo upućeni na tržište, i unatoč lošijoj startnoj poziciji, zahvaljujući svim gore navedenim aktivnostima, uz formiranje službe za marketing i zdravstveni turizam, iz godine u godinu povećavamo broj zdravstvenih turista i to iz svih krajeva Hrvatske, uspostavljamo ravnotežu između HZZO pacijenata i privatnih gostiju tako da smo u 2016. ostvarili rekordan broj od preko 21.000 noćenja privatnika.

Ovi podaci jasno pokazuju da je Bolnica i dalje zdravstvena ustanova značajno vezana uz HZZO, ali da konstantno raste broj privatnih korisnika, a time i prihod od tržišta. Učešće noćenja privatnika povećalo se sa 14 posto 2009. na  32 posto svih noćenja 2016. godine, a prihod od tržišta popeo se s 2 milijuna na 5,5 milijuna kuna i sudjeluje u ukupnom prihodu s 19 posto.

Što od toga smatrate najvažnijim i najvećim uspjehom?

Teško je to razdvojiti, uspjeh se ne zasniva ni na jednom pojedinačnom projektu ili akciji. Sve zajedno smatram svojim najvažnijim uspjehom. Moja dva mandata podudaraju se s vremenom financijske i ekonomske krize u cijelom svijetu, a posebno u Hrvatskoj. Moj, i naš, najveći uspjeh je u činjenici da pozitivno poslujemo svih ovih godina, da smo u tako značajnom opsegu obnavljali bolnicu, da se uspješno razvijamo i zauzimamo svoje mjesto u zdravstvenom sustavu kao prepoznatljiva i kvalitetna rehabilitacijska ustanova, ali i kao lječilišna destinacija, dok s druge strane 60 posto hrvatskih bolnica posluje s gubitkom. Nema nas među gubitašima, među nesolventnima, među onima koji su digli kredit da isplate plaću, među utuženima zbog dugova prema radnicima,  poslovnim partnerima ili pacijentima.

Mislim da o tome najbolje svjedoče ocjene neovisnih revizorskih kuća koje su u svojim izvješćima ustvrdile da se u svim segmentima poslovanja poštuje zakon, namjenski i svrhovito koriste sredstva, a Bolnicom upravlja  pažnjom dobrog gospodarstvenika, uspješno i financijski stabilno i pozitivno.

U hrvatskom zdravstvu je stalno prisutan nedostatak novaca i prekomjerni dospjeli dug. Kakva je situacija u Bolnici Lipik? 

Bolnica bez dugova

Specijalna bolnica Lipik financijski i poslovno je vrlo stabilna. Nemamo niti jedne kune dospjelog duga, podmirene su sve obveze prema radnicima i dobavljačima. Godinama uredno ispunjavamo svoje ugovorne obveze prema HZZO-u. U posljednjih osam godina ostvaren je višak prihoda nad rashodima od 10,8 milijuna kuna, dakle godišnje prosječno više od 1,3 milijuna kuna s namjenom financijske sigurnosti stvaranja sredstava za kapitalne investicije poput obnove Fontane, Narodnih kupki, perivoja, Kurhotela, restorana. Ne vodimo niti jedan sudski spor, niti smo imalo ozbiljnije sankcionirani od strane mnogobrojnih kontrola i nadzora Posljednjeg dana prošle  godine višak prihoda prenesen u 2017. iznosio je 11,6 milijuna kuna.

Kakva je struktura prihoda Bolnice Lipik; odnos sredstava dospjelih temeljom ugovora s HZZO-om i ostalih prihoda?

Ako govorimo samo o prihodu od djelatnosti i s njom povezane aktivnosti i eliminiramo transfere raznih državnih tijela namijenjenih obnovi, onda  prihod od HZZO-a,  iako dominantan, sudjeluje u strukturi ukupnog prihoda sa sve manjim učešćem. Primjerice, u odnosu na 2008. godinu sad dobivamo godišnje 4 milijuna kuna manje, dok je tržišni prihod došao na razinu od 19 posto ukupnog prihoda. To je prihod od smještaja pacijenata, dodatnih usluga, bazena, najma, Ankinog dvora, pregleda privatnika itd. i prošle je godine iznosio 5,5 milijuna kuna odnosno  3,5 milijuna kuna više nego  2008.

Jamči li to financijsku stabilnost bar do kraja godine?

Kao što sam rekao Bolnica je stabilna, nikome dužna, ima akumuliran kapital koji sad većim dijelom ulažemo u obnovu. Ne bojimo se za plaću, dugove dobavljačima. Pod sadašnjim uvjetima poslovanja, koliko god bili teški, uz kontinuirane napore na tržištu i privlačenje i povećanje broja privatnih gostiju, nema dileme da ćemo i dalje biti stabilni, pozitivni i uspješni.

Koliko i kakvih pacijenta trenutno imate, odakle dolaze?

Preko uputnice HZZO-a, na stacionarno liječenje dolazi oko 2.300 pacijenata, a privatno malo manje od 2.000. To je dnevno oko 180 pacijenata na stacionarnom liječenju, te još toliko na specijalističko-konzilijarnom liječenju, na razini 2005. Pritom je broj HZZO-ovih značajno pao, a privatnih porastao.  Radi se o osobama zrelije životne dobi, kojima je rehabilitacija potrebna zbog njihovih neuroloških, reumatskih, ortopedskih stanja i tegoba, a poseban naglasak stavljamo na rehabilitaciju multiple skleroze i stanja nakon moždanog udara koji sad čine oko trećine svih naših pacijenata. Većim dijelom to su osobe teže pokretljivosti koje ne mogu rehabilitirati nama srodne ustanove u okruženju. Bolnica Lipik jasno se profilira svojim opredjeljenjem ka uspostavljanju Toplica Lipik kao regionalnog rehabilitacijskog centra kvalitete.

Kao takvi prepoznati smo i u sustavu javnog zdravstva, ali i među pojedincima i umirovljeničkim i bolesničkim skupinama koje u Lipik dolaze na rehabilitaciju iz svih krajeva Hrvatske, tako da se iz godine u godinu povećava broj privatnika, da bismo u 2016. ostvarili 100 posto više noćenja  nego u 2009.

Moram naglasiti da se područni uredi HZZO-a različito ponašaju pa uglavnom upućuju pacijente u najbližu specijalnu bolnicu. Tako, primjerice, iz Osijeka imamo vrlo mali broj pacijenata. Prednjače Požega, Sl. Brod, Bjelovar, Virovitica, Zagreb, Sisak.  S druge strane, privatnici sami odlučuju kamo će na rehabilitaciju tako da ih imamo iz svih županija, i tu je Osječana puno više. Posebno me raduju sredine poput Vinkovaca, Zagreba, Bjelovara, Šibenika, Rijeke, Koprivnice.

Do prije godinu i pol dana dolazili su u vlastitoj režiji, danas imamo sve više organiziranih skupina, primjerice iz Pitomače, Osijeka, Metkovića, Vodica, Vukovara, što je rezultat ustrojene marketinške službe koja radi vrlo kvalitetno, iako još moramo puno raditi na razvijanju infrastrukture i organizacije za ovakve goste. Isto tako sve bolje surađujemo sa županijskim maticama umirovljenika, Savezom društava multiple skleroze Hrvatske, ali i županijskim udrugama multiple skleroze Požege, Bjelovara, Zagreba.

Koriste li domaće stanovništvo mogućnosti bolnice u dovoljnoj mjeri?

Kad je u pitanju rehabilitacija, stacionarna ili ambulantna, onda kao i svi drugi. Ali, tu su drugi sadržaji koji se nude našim sugrađanima, bazen, konferencijska sala u Quelli, blagodati našeg, velikim dijelom uređenog lječilišnog perivoja, glazba u paviljonu, likovne izložbe, aktivnosti koje organiziramo za naše pacijente poput glazbe dva puta tjedno, šetnje Jelkinom stazom, predstave, prezentacije, predavanja, kojima se uvijek odaziva manji li veći broj domaćih ljudi. Najveći dio bez ikakve naplate. Da ne spominjem razna događanja u našem perivoju, od Uskrsnog sajma, manifestacije Ususret Božiću, Dana zdravlja. Mislim da nema događanja u Lipiku u kojem nismo uključeni kao sponzori ili partneri. Sretan sam zbog te interakcije građana i Bolnice, zanimljivo je koliko pozitivnih prijedloga dolazi upravo od njih. Moram spomenuti i ovo – naši su pacijenti izuzetno ugodno iznenađeni ljubaznošću koju susreću u Lipiku, ne samo od našeg osoblja nego od samih građana. Bolnica i Grad su jedno.

Surađujete li s nedavno otvorenim Veteranskim centrom i kakve su tu mogućnosti i potrebe?

Još prije dvije godine počeli smo s kontaktima, ali ništa nismo realizirali do unazad dva mjeseca. Naime, nas ne zanima usluga prehrane ili čišćenja nego naša stručna usluga odnosno ponuda naše osnovne djelatnosti, a to je rehabilitacija, kadar, oprema. U zadnje vrijeme kontaktiramo sve više, zasad Veteranski centar koristi naš bazen tri puta tjedno, iskazali su potrebu za uslugama specijalista fizijatra. Razgovarao sam s pomoćnikom ministra Dinkom Tandarom, a upravo imam dogovoren sastanak i sa samim ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom. Razgovori idu upravo u smjeru naše stručne usluge. To znači da bismo mogli za štićenike Veteranskog centra osigurati određeni broj pregleda i terapije van liste čekanja, što bi se odrazilo kroz povećanje našeg ugovora s HZZO-om, a za drugi dio štićenika nudimo pakete usluga koji se sastoje u specijalističkim pregledima i terapijama koje bi plaćalo samo Ministarstvo hrvatskih branitelja. Nisu to preveliki iznosi, ali mislim da bi ovakva suradnja, uz već spomenuti bazen, uz mogućnosti naše Quelle, bila na obostranu korist.

Postoji li mogućnost da u skoro vrijeme počnu dolaziti i pacijenti drugih zemalja EU?

Za strano tržište treba još investicija

Kroz Klaster termi Hrvatske, ali i u suradnji s Turističkom zajednicom Lipik pokušavamo prikazati našu ponudu i predstaviti se zemljama u okruženju, ponajprije BiH, Austrija, Njemačka. S druge strane, nas se poziva na razne sajmove zdravlja i zdravstvenog turizma širom Europe. Ne idemo na te sajmove jer se ne želimo lažno predstavljati  i nuditi ono što ne možemo ispuniti. Jednom možete obmanuti gosta, ali samo jednom. Moramo ponajprije popraviti našu smještajnu infrastrukturu kako bismo mogli primiti grupu od  barem jednog autobusa gostiju, to je ta famozna Fontana, moramo imati barem dva ili tri bazena, s različitim temperaturnim režimima, da možemo cijeloj grupi omogućiti kupanje i relaksaciju,moramo stvoriti pretpostavke za bife posluživanje i proširivanje naše prehrambene ponude, proširiti restoranski kapacitet dogradnjom terase.

Nije da nema stranih gostiju, uglavnom su to ljudi koji dolaze u Lipik iz poslovnih ili drugih razloga (sajmovi, lov, ribolov, izleti) i koriste usluge Ankinog dvora. Ima i naših ljudi koji žive i rade u inozemstvu, imaju strano zdravstveno osiguranje pa se tretiraju kao inozemni pacijenti. Bilo je i pokušaja da nam dolaze paraplegičari iz Švedske, ali to je za nas u ovom trenutku prezahtjevno i nije naša orijentacija.

Ispunimo li ove navedene pretpostavke, uz prirodne i geografske prednosti koje imamo, siguran sam da će nam dolaziti pacijenti iz BiH, Slovenije, Austrije, Srbije. Imamo čudesnu ljekovitu geotermalnu vodu, imamo izuzetne stručnjake svih profila, od liječnika, preko fizioterapeuta, sestara, radnih terapeuta, logopeda, imamo jedinstven geografski položaj u regiji, imamo mogućnost smještaja i opremu za rehabilitaciju teže pokretnih pacijenata, imamo jedan od najljepših lječilišnih perivoja u Hrvatskoj.

Ali, ima još jedna važna činjenica. 60.000 do 80.000 naših umirovljenika godišnje posjećuje Banju Vrućica u BiH, najvećim dijelom radi rehabilitacije, zbog povoljnih cijena i kvalitetnog smještaja. Rekao sam da nama dođe 2.000 privatnika godišnje. Da se samo 2.000 hrvatskih umirovljenika koji odlaze u BiH, usmjere k nama, udvostručili  bismo svoj tržišni prihod.

U bolnici se stalno nešto radi. Nedavno ste završili modernizaciju 15-ak soba u Fontani. Koje je sada otvoreno gradilište?

Mogli ste primijetiti da se radi i terasa, odnosno dio dvorišta Quelle, u vrijednosti oko 500.000 kuna. Sredinom lipnja počet ćemo s uređenjem predprostora restorana, to je barem 250.000 kuna. Završava se glavni projekt revitalizacije lječilišnog dijela perivoja, predvidjeli smo izvođenje radova po fazama. Kad završimo projekt terase, počet ćemo i s tim radovima. Nije vidljivo, ali upravo smo pred izdavanjem građevinske dozvole za glavni projekt Fontane, vrijedan skoro 1,5 milijuna kuna. Isto tako  radimo na Narodnim kupkama već dvije godine, dobivamo i potporu Ministarstva kulture, a ove godine, uz uvjet rješavanja praonice rublja, počet će cjelovita obnova Narodnih kupki u kojoj ćemo dobiti bazen, jacuzzi i ostale terapijske jedinice poput hidromasaže, ručne masaže, vježbaone.

Zašto niste koristili sredstva fondova EU ili neke druge izvore financiranja?

Nažalost, u Operativnim planovima EU nije predviđeno financiranje infrastrukture u specijalnim bolnicama i lječilištima, tako da za nas nema odgovarajućih natječaja. Ideja o uspostavljanju centra izvrsnosti, koja bi mogla biti financirana iz tih fondova,  ipak je pretenciozna, prezahtjevna za nas i traži potporu više subjekata, povezivanje s medicinskim i drugim fakultetima.

Bilo je tu i pokušaja s Junckerovim planom, pa javno-privatnim partnerstvom, ali zasad ništa.

Zasad su nam dostupna sredstva za obnovu kulturne baštine i tu smo, u partnerstvu s Gradom Lipikom, dobili sredstva za izradu projekata obnove perivoja. U idućem natječaju nadamo se i realizaciji ovog projekta.

Od Ministarstva zdravstva ove godine dobit ćemo dio sredstava za izradu projekata energetske učinkovitosti  Mramornih kupki i obnove restorana s terasom.

Već sam spomenuo da nas treću godinu zaredom sufinancira Ministarstvo kulture u obnovi Narodnih kupki.

Nije nevažno spomenuti da smo koristili i sredstva Fonda za razvoj turizma, a posebno sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kojima smo osvijetlili naš dio perivoja, ali i instalirali dizalice topline kojima godišnje štedimo od 15 do 20 posto energije.

Važno je reći da, unatoč obećanjima, još uvijek nije promijenjen Zakon o zdravstvenoj zaštiti koji bi specijalnim bolnicama i lječilištima omogućio zakonito nastupanje na tržištu i time korištenje sredstava za razvoj turizma.

U zdravstvu se uvijek naglašava važnost kadrova. Kakva je slika u Bolnici Lipik?

Kadrovska se struktura izuzetno popravila. U odnosu na 2008., povećan je broj radnika sa 176 na 186, od čega je broj zaposlenih zdravstvenih povećan za 20 posto.  Odnos zdravstvenih i nezdravstvenih značajno se promijenio u korist zdravstvenih (104:82), a broj zdravstvenih radnika visoke i više stručne spreme u ukupnoj strukturi povećao se s 30 na 44 posto. Danas imamo jednog doktora znanosti, 4 primarijusa, diplomiranu medicinsku sestru, diplomirane fizioterapeute, a značajan napredak postignut je i u kvalifikacijskoj strukturi nezdravstvenih radnika. Da ne spominjem edukacije i usavršavanja u svim područjima našeg posla, od subspecijalizacije iz reumatologije, do kontinuiranog certificiranja fizioterapeuta, medicinskih sestara i ostalog zdravstvenog kadra, preko majstora kuhara i konobara, nutricioniste, marketinga, javne nabave, masera itd.

Ponosan sam što nas je, u ovih osam godina, radi prelaska u drugu sredinu u Hrvatskoj, napustila samo jedna liječnica, i to iz privatnih razloga. Nekoliko radnika otišlo je u zemlje EU, također iz obiteljskih razloga. Mislim da to dovoljno govori o tome kako naši radnici doživljavaju svoju ustanovu.

Svakako moram spomenuti da smo, unatoč smanjenju prihoda od HZZO-a, povećali broj radnika. Ali 10 više zaposlenih nije sve. Barem još 10 radnika angažirano je kroz vanjske usluge kao što su  čišćenje dijela bolničkih prostora, održavanja cvjetnih nasada, ili rad u iznajmljenom bifeu, što smo sve sami radili prijašnjih godina.

Namjeravate li se kandidirati za treći mandat?

Namjeravam.

Zašto?

Ovu ustanovu, u kojoj radim 27 godina, vodim i volim kao svoju kuću, od nje živim, hranim svoju obitelj i iz nje mislim otići u mirovinu.

Stanje obnovljenosti bolnice, njen identitet i profiliranje, kako na tržištu tako i u javnom sektoru, financijski rezultati i poslovna stabilnost, kadrovska situacija, stanje opreme, jasno pokazuju što i kako se radilo proteklih 8 godina i daju mi za pravo očekivati treći mandat.

U mom mandatu pripremljeni su gotovo svi projekti za obnovu cijelog lječilišnog kompleksa.  Naravno da smatram da se u njihovoj realizaciji nitko ne može bolje snaći od mene.

I dalje imam motiva, želje, entuzijazma i snage voditi Bolnicu ka ostvarenju vizije, a to je, uspostaviti ravnotežu između HZZO i privatnih gostiju, postati moderan regionalni rehabilitacijski centar, prepoznatljiv po kvaliteti svoje usluge i rezultatima rehabilitacije.

Kao osoba kontinuiteta, sigurnosti i pouzdanosti, nisam igrač na sreću, dakle osoba sam koja to može ostvariti.

Dobijete li ga, kakvi su planovi?

Potrebno modernizirati lječilišne kapacitete

Pred nama je još puno izazova koji zahtijevaju rad, odgovornost, staloženost, ali i kreaciju, viziju i upornost. U ovoj godini završit ćemo s glavnim projektom Fontane kao modernog hotela s bazenom, restoranom i terapijskim sadržajima. Završit ćemo i sve projekte koje sam naveo kao započete u ovoj godini. U konačnici želimo modernizirati lječilišne kapacitete, postati tržišno konkurentniji, osloboditi se ovisnosti od HZZO-a i postati rehabilitacijski centar za liječenje i rehabilitaciju neuroloških stanja i bolesti, s naglaskom na  rehabilitaciju multiple skleroze, stanja nakon moždanog udara te drugih neuroloških, ortopedskih i reumatskih stanja i bolesti, dakle na ljude koji pate od kroničnih zdravstvenih problema i kojima boravak i oporavak u Lipiku barem na  jedno vrijeme ublažava bolest i olakšava život. Tu su naravno i svi oni koji će u Lipik doći radi poslovnih, izletničkih ili drugih razloga, koristeći sve blagodati mira i ljepote lipičkog perivoja i Lipika.