Posljednja prometna nesreća sa smrtnim posljedicama na prometnicama Pakraca i Lipika dogodila se 2016. godine, što znači da tri godine nemamo evidentirane takve teške prometne nesreće, a istovremeno je i u padu broj teško ozlijeđenih osoba, ističu u pakračkoj policijskoj postaji Ivan Ančić, pomoćnik načelnika i Krunoslav Želimorski, policijski službenik zadužen za sigurnost i prevenciju cestovnog prometa.
Prema njihovom objašnjenju osim uobičajenih policijskih preventivnih aktivnosti to je i posljedica djelovanja na prometnicama na tri najkritičnije točke u ovom kraju: građevinski su sanirani zavoji-raskrižja u Badljevini i Gaju, a u Filipovcu je postavljen stalni čitač brzine koji vozače upozorava da su prekoračili ograničenje, što prema iskustvo policije, na većinu vozača pozitivno djeluje.
Mobitel sve češći „krivac“
U razdoblju siječanj-lipanj ove godine na našim prometnicama je bilo ukupno 36 prometnih nesreća od toga 11 s ozlijeđenim osobama, a 25 s materijalnom štetom. U usporedbi s prošlogodišnjih 67 prometnih nesreća od kojih je u 17 bilo ozlijeđenih osoba broj prometnih nesreća je u blagom porastu, ali su posljedice lakše jer lani su za cijelu godinu četiri osobe teško tjelesno ozlijeđene, a u prvih šest mjeseci ove godine tek jedna. Naši sugovornici iz PP Pakrac to objašnjavaju uzrokom prometnih nesreća u kojime su u svakoj četvrtoj nesreći, i lani i ove godine, uzrok bio nepropisno kretanje vozila po kolniku, odnosno prelazak na lijevu stranu kolnika ili izlijetanje s ceste pri relativno malim brzinama koje najčešće uzrokuje upotreba mobitela prilikom vožnje. Stoga je mobitel došao na četvrto mjesto takozvanih „ubojica u prometu“ pri čemu prva tri i dalje drže alkohol, brzina i pojas, a pri čemu ostaje mogućnost da je mobitel kriv i za još neke propuste vozača koji su sudjelovali u prometnim nesrećama kao što je nepoštivanje prednosti prolaska (lani 13 %), nepropisno uključivanje u promet (9 %) i nepropisno mimoilaženje (8 %).
Utorak najopasniji
Iz policijske statistike neobičan je podatak i teško objašnjiv da se u 2018. godini najviše prometnih nesreća (25 %) događalo utorkom, dvostruko više nego subotom. Jednako tako je teško objašnjiv podatak da se 18 % svih prometnih nesreća, ili skoro svaka peta, na našim prometnicama lani događala u dnevnom razdoblju od 10 do 12 sati, pa potom od 14 do 16 sati, a što već ima logike jer je to termin za povratak s posla za većinu građana. U ovoj godini taj termin je nešto malo pomaknut prema jutarnjim satima pa su se prometne nesreće jednako učestalo, dakle u 14 % slučajeva, događale u dvosatnim vremenskim razmacima između 6 i 12 sati.
U 67 lanjskih prometnih nesreća je sudjelovalo 133 osobe, od kojih su tek dvoje bili pješaci. Alkohol je kod vozača bio evidentiran u 16 prometnih nesreća ili od 133 sudionika, 16 ih je bilo pod utjecajem alkohola što je 12 %, pri čemu je taj podatak u prvoj polovini ove godine u padu, odnosno od 73 sudionika u prometnim nesrećama alkohol je bio prisutan kod njih sedam.
U prvih šest mjeseci na pakračkim prometnicama policija je izrekla kazne za 1053 prometna prekršaja ili prosječno skoro šest dnevno pri čemu je skoro svaka druga, ili 498 se odnosilo na brzinu, a 57 na alkohol. Trenutno je pod privremenom zabranom upravljanja vozilom 35 vozača/ica s prebivalištem na području Pakraca i Lipika što je gotovo uobičajena brojka i oko polovine njih su višekratni recidivisti uslijed čega su neki već i ostajali trajno bez vozačke dozvole, odnosno upućeni su na novo polaganje za što trebaju prije toga proći liječnički pregled, kažu u policiji.
Ukupno uzevši, naši sugovornici upravo zbog izostanaka smrtnih slučajeva, ali i smanjenja broja teško povrijeđenih osoba ocjenjuju stanje u prometu na našem području dobrim, posebice u usporedbi s nekim većim sredinama gdje su prometni čepovi i druge neugodnosti (primjerice parkiranje) povezane s gužvama na prometnicama znatno prisutnije.
Zamoljeni da komentiraju stanje znakova i druge prometne signalizacije, ističu da uvijek može biti bolje, ali i da vozači trebaju imati na umu da se sva prometna ograničenja rade kako bi osigurali sigurno prometovanje i za manje dobre i iskusne vozače, a ne samo za one najbolje.
