Tri aspekta događanja iz 1. i 2. ožujka 1991. godine u Pakracu, koji su još uvijek neslužbeno označeni kao početak Domovinskog rata u RH, predstavio je sinoć u Gradskoj knjižnici profesor povijesti Stjepan Benković na predavanju nazvanom „Kako je počeo Domovinski rat u Republici Hrvatskoj“.
U prvom dijelu govorio je o događajima koji su prethodili 1. ožujku, prvenstveno o zasjedanju tadašnje Skupštine Općine Pakrac od 22. veljače kada je to tijelo izglasalo da „Općina Pakrac pristupa SAO Krajini“ što je tadašnji Ustavni sud Socijalističke Republike Hrvatske vrlo brzo poništio proglasivši je neustavnom i nezakonitom. U tom dijelu je predstavio aktivnosti koje su se događale u sklopu tadašnje milicijske stanice Pakrac kojom je zapovijedao stanoviti Jovo Vezmar, a koje su se prvenstveno odnosile na razoružavanje i otpuštanje iz službe tadašnjih 16 milicionera hrvatske nacionalnosti uz istovremeno aktiviranje i naoružavanje, uz redovni, pričuvni i umirovljeni sastav milicije, ukupno 161 osobe srpske nacionalnosti.
U drugom dijelu koji se odnosio na sama događanja 1. i 2. ožujka je uz obilje fotomaterijala predstavio događanja u Pakracu i milicijskoj postaji gdje je naglasak bio na akciji specijalne policije hrvatskog MUP-a na razoružavanju paramilicijske srpske postrojbe te dolazak jedinica JNA i povremena puškaranja u kojima su ranjena tri hrvatska policajca bez žrtava na srpskoj strani koje su srpski mediji neopravdano brojale na desetke.
Treći dio se odnosio na medijsku, publikacijsku i znanstvenu interpretaciju pakračkih događanja ta dva dana. Naglasio je da niti jedan ratni događaj iz Pakraca, mada je bilo i značajnijih, nije medijski toliko popraćen kao ta akcija MUP-a RH, ali istovremeno i činjenicu da niti u jednom službenom dokumentu, kao niti u odobrenim udžbenicima iz povijesti ne postoji konkretna konstatacija da je Domovinski rat započeo tog 1. ožujka u Pakracu, čak niti od najvećeg stručnjaka za povijest Domovinskog rata povjesničara Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. No na tu temu su nam skloni mediji koji taj podatak redovito rabe i danas u svojim interpretacijama.
Zašto je to bitno?
Benković je jednosatno predavanje završio vrlo interesantnim pitanjem zašto je ta tema bitna za Pakrac s obzirom da početak rata nije događaj koji izaziva radost nego početak šire tragedije pokušavajući i sam odgovoriti da je to pitanje našeg povijesnog identiteta koji se može vrlo dobro iskoristiti u turističke svrhe u čemu se neki drugi, posebice Vukovar, do sada puno uspješniji od nas.
Predavanje je, više nego inače dobro posječene tribine u toj ustanovi, napunilo prostor gradske čitaonice ponovo preko njihovih kapaciteta. Osim Benkovića, nazočne je pozdravila ravnateljica Monika Lucić Fider, te Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća i Udruga hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, koja je uz Grad Pakrac organizator ovih događanja, pozvavši prisutne da se odazovu i ostalim događanjima ovog vikenda od kojih je prva već večeras u Gradskom muzeju kada će se s početkom u 18 sati biti održana otvaranje izložba „Ljepota lažnog sjaja“ na kojoj su izložene krivotvorene umjetnine iz Muzeja policije. Osim toga Ivančić je naglasio da je obilježavanje ove obljetnice postalo značajno više od toga, svojevrsna manifestacija domoljublja, ali i pakračka prepoznatljivost.
