Za večeras, pakrački HDZ je najavio predstavljanje svoje liste kandidata za Gradsko vijeće Pakrac te sadašnju gradonačelnicu Anamariju Blažević kao kandidatkinju i za novi mandat što je promovirala i prošlog četvrtka na pakračkoj tržnici kada je sakupljala potpise podrške. Sutra će listu kandidata za svibanjske lokalne izbore predstaviti i pakrački SDP s tom razlikom da oni po prvi put neće imati kandidata za gradonačelnika. Od ostalih stranaka još imamo samo neslužbenu najavu Nikole Ivanovića da će listu za gradsko vijeće imati Samostalna demokratska srpska stranka koja će kandidirati i Mirsadu Popović Damjanović za zamjenicu gradonačelnice iz redova srpske manjine.

Pokažu li se naša saznanja točnima i do 29. travnja u ponoć, kada završava postupak kandidiranja, se ne pojavi neki iznenadni kandidat ili lista, biti će to biračima brojčano daleko najskromnija ponuda izbora od kada se u samostalnoj Hrvatskoj provode lokalni izbori, još od 1993. godine.     

Konkretno, to bi značilo da će Anamarija Blažević svoj drugi mandat gradonačelnice ostvariti već samim otvaranjem birališta, jer člankom 94. Zakona o lokalnim izborima je predviđeno „ako se za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova“. Teoretski i jedan.

Što se tiče lista za gradsko vijeće (13 kandidata s najmanje šest žena), prema sadašnjim najavama birači će na glasačkim listićima zateći samo liste HDZ-a, SDP-a i SDSS-a.

Jednako tako postoji bojazan da će se vrlo malo glasača 16. svibnja pojaviti na biračkim mjestima. Sada je u popisu birača upisano 6980 osoba (zaključivanje je 5. svibnja), što je za 30 manje nego lani u siječnju kada su bili predsjednički izbori. Slaba brojčana ponuda na glasačkim listićima i stanje s epidemijom moglo bi neke glasače odvratiti od dolaska na biračka mjesta, naročito one koji su otišli u inozemstvo, a nisu još odjavili prebivalište iz Pakraca i koji radi biračke podrške svojim kandidatima neće tog vikenda doputovati. Uostalom broj izašlih je na lokalnim izborima sve manji, u što se možete uvjeriti i kroz našu analizu zadnjih pet lokalnih izbora, odnosno svih održanih u ovom stoljeću.

2001. godina

Te godine je na birališta izašlo 4.324 ili 44,3 posto upisanih birača (9.764). Za gradsko vijeće se natjecalo 9 lista (u zagradi je broj dobivenih glasova i postotak): HDZ (1555; 37,3%), SDP (702; 16,7%), HSS (345; 10,2%), HSLS (425; 8,2%), HKDU (291; 6,9%), HNS (285; 6,7%), HPS i dvije nezavisne nisu prešle izborni prag. U gradsko vijeće je izabrano 19 vijećnika: HDZ 9, SDP 4, HSLS i HSS 2, HKD i HNS jedan koji su za gradonačelnika izabrali Damira Špančića kojem je to bio treći mandat.   

2005. godina – „Snjeguljica i sedam patuljaka“

Glasalo je 3.384 glasača što je bilo samo 29,75 posto, od nestvarnih i nerealno upisanih 11.373 birača. U ponudi je biračima bilo čak 14 lista: HDZ (1223; 37,1%), SDP (213; 6,3%), HKDU (266; 7,9%), HNS/HSP (208; 615), HSS (185; 5,5%), HSU (215; 6,3%), SDSS (289; 8,5%) kao i dvije nezavisne, HSLS, DC, HNS, HSD i HPS koje nisu prešle izborni prag.  

Vijeće od 15 vijećnika su činili: HDZ 7, SDSS 2, a po jednog SDP, HKDU, HSP, Nezavisna lista Miroslava Kolara, HSS i HSU koji su za gradonačelnika izabrali Davora Hušku. Zbog takvog sastava vijeća u našim lokalnim novinama smo ga nazvali „Snjeguljica i sedam patuljaka“.

2009. godine – prvi put izabran gradonačelnik

Glasalo je 3.768 ili 33,21% od još uvijek upisanih nerealnih više od 11 tisuća birača što je bila pojava u cijeloj Hrvatskoj pa je MUP narednih godina krenuo s čišćenjem prebivališta, a time i registra birača. Osam lista su ostvarile slijedeće rezultate: HDZ (1514; 41,9%) SDP/HNS (883; 24,4%), HSP (289; 8%), HSS (245; 6,8%) SDSS (218; 6%) HSU (240; 6,6%), a DPS i HDSSB nije prešao izborni prag. U vijeće ušlo 13+1 vijećnik: HDZ 6, SDP/HNS 4, SDSS 2, HSS i HSP po jedan.  

Birači su po prvi put birali gradonačelnika izravno, u 1. krugu između četiri kandidata: Davor Huška HDZ (1872; 49,7%), Dragan Marin SDP (993; 26,4%), Miroslav Ivančić nezavisni (531; 14,1%) i Gojko Brzica HSP (268; 7,1%). U drugom krugu pobijedio je (3400 izašlih) Davor Huška (2232; 65,7%) Dragana Marina (1110;  32,7%) .  

2013.

Glasalo je 3.821 (45,21%) od upisanih 8452 birača. U ponudi je bilo 9 lista: HDZ (1674; 45,9%) SDP/HSU (841; 23%), Nezavisna Damira Špančića (386; 10,6%) DPS/SDSS (254; 7%) , a HNS, HSS, HDSSB, HSP/AS i Laburisti nisu prešli prag.      

Vijeće 15 +1 vijećnika su činili HDZ 8, SDP 5, Nezavisna D. Špančić 2 i DPS/SDSS jednog.

U izborima za gradonačelnika već u 1. krugu Davor Huška HDZ (1990; 52,1%) je pobijedio Zorana Krejčija SDP (973; 25,5%) nezavisnog Damir Špančića (558;14,6%) i Dražena Sudetića HDSSB (155;4,1% ).  

2017.

Posljednjih lokalnih izbora glasalo je 3.105 (41,51%) od upisanih 7480 birača koji su glasove dijelili između 7 kandidiranih lista: HDZ (1602; 53,8%), SDP (616; 20,7%), Nezavisna D. Špančić 263 (8,8%), SDSS (223; 7,5%) dok liste HDSSB/HSS, DSS i Živog zida nisu prešle prag.      

U vijeću (15+1 vijećnik) HDZ je imao 10 vijećnika, SDP 4, a Nezavisna Špančić i SDSS po jednoga.

U izborima za gradonačelnik/cu Anamarija Blažević HDZ (1948; 62,5%) je pobijedila Zorana Krejčija SDP (990 31,8%).

Dakle kroz ovih pet mandata status vijećnika je nominalno ostvarilo 80 vijećnika. No to je samo statistička brojka jer su neki prelazili u izvršnu vlast, neki iz različitih razloga odustajali tijekom mandata pa su ih mijenjali drugi, a neki su birani i po više puta pri čemu se s po četiri ili pet mandata naročito ističu Miroslav Ivančić (HDZ) i SDP-ovci Dragan Marin i Zoran Krejči koji bi već u vijećnici mogli dobiti i  „inventarski broj“.

Nekada „švedski stol“

Po broju kandidiranih lista naročito se ističe 2005. godina kada su birači imali „švedski stol“ s ponudom koja se sastojala od čak 14 lista. Iz današnje perspektive slično bogatstvo je bilo i na prvim izravnim gradonačelničkim izborima kada je bilo 4 kandidata, kao i četiri godine kasnije.

Zašto smo onda danas spali na ovo brojčano kandidacijsko siromaštvo?

Stranke ne rade

Političke stranke, u praksi, ali i zakonodavno, bi trebale biti temelj političkog djelovanja i kandidiranja. U pravilu, one su na lokalnoj razini onoliko jake koliko su jake njihove nacionalne središnjice. Na državnoj razini, uslijed neostvarenih izbornih očekivanja i političkih ambicija u strankama se učestalo događaju svađe koje rezultiraju cijepanjem i osnivanjem novih stranaka što zbunjuje članstvo na lokalnoj razini. Tako ojađeni i demotivirani gube interes i za lokalnim političkim djelovanjem i nisu u stanju raditi s mladim ljudima koji su i onako sve više nezainteresirani za taj društveni segment. Rezultat je da nema kandidiranja na lokalnim izborima.

Drugi razlog su izborni rezultati. I ova analiza izbornih rezultata u Pakracu posljednjih 20 godina pokazuje da se može kandidirati svatko, ali pobjeđuje HDZ, što je potencijalnim kandidatima demotivirajuće.     

No od same činjenice da je sve manje kandidata, više zabrinjava činjenica je sve manje birača. Godine 1997. smo na lokalnim izborima imali 5024 izašlih glasača, a prošlih 3.105, što je bitno manje nego što je te 1997. godine dobila glasova samo lista HDZ-a (3603). Osim tog pada još više zabrinjava trend – sve je manje i u apsolutnom iznosu i u postotku građana koji dolaze na glasačke kutije.     

Lani smo imali dvoje izbore, predsjedničke i saborske. U siječnju na predsjedničkim izborima (2. krug) je izašlo 3660 birača (52 posto od 7010 upisanih), 104 više nego u prvom krugu. U srpnju na saborske izbore je od 6936 upisanih glasovalo samo 2841 ili 41 posto. Što nas čeka na ovim lokalnim po tom pitanju znat ćemo 16. svibnja. No u startu veseli podatak da je broj upisanih birača u odnosu na lanjski srpanj porastao za 44, naravno uz pretpostavku da su oni doista fizički svakodnevno prisutni u Pakracu. U tom slučaju je manje bitno hoće li ili neće nekome od izbornih takmaca podariti svoj glas.