Nedavni lokalni izbori rezultirali su time da će dosadašnji zamjenik gradonačelnice Grada Pakraca Nikola Ivanović u narednom četverogodišnjem mandatu na mjestu dožupana zamijeniti Miroslava Grozdanića, a na njegovo će Mirsada Popović Damjanović. Stoga s njim razgovaramo o toj promjeni i radu u proteklom četverogodišnjem razdoblju, ali i stanju među srpskim narodom u ovom kraju i odnosu s većinskim stanovništvom.

SDSS je na lokalnim izborima u Pakracu sudjelovao s listom za vijeće i dva kandidata za individualne dužnosti; dogradonačelnicu i dožupana iz redova srpske nacionalne manjine. Rezultati su poznati. Kako ih vi ocjenjujete?

Zadovoljan sam s postignutim rezultatima, prije svega ulaskom u Gradsko vijeće. To nam je bio cilj i pored osvajanja dužnosničkih mjesta predstavlja šlag na tortu jer potvrđuje naš rad na terenu, s ljudima i širokim krugom aktivista. Time ćemo biti autentični predstavnici srpske zajednice u Gradskom vijeću gdje ćemo se zauzimati za problematiku s kojom se suočavaju naselja pretežno nastanjena pripadnicima naše manjine. Zadovoljstvo je tim veće izborom Mirsade Popović Damjanović na mjestu zamjenice gradonačelnice, što pokazuje da smo prevladali sve one nesuglasice među srpskom zajednicom koje su bile prisutne prije četiri godine, a što je rezultiralo ovom jedinstvenom listom kako za Gradsko vijeće, tako i za dužnost dogradonačelnice. Drago mi je da sam imao gotovo 95 posto podrške pakračkih Srba za poziciju zamjenika županice i to mi je poticaj za daljnji rad i da dalje ostanem prisutan u ovom kraju i zalažem se za pravo Srba, kako u Pakracu i Lipiku tako i u ostatku županije.

Na popisu birača srpske nacionalne manjine je bilo 1099 osoba. Glasovalo ih je 230, 240, dakle niti četvrtina. Što je problem; nezainteresiranost ili ti ljudi naprosto nisu ovdje?

Strah od manjinskog listića

Država je unazad četiri godine sukladno Zakonu o prebivalištu i drugim propisima uredila popise birača. Pratimo izlazak birača srpske zajednice na sve vrste izbora i kao društvo bi se svi trebali zapitati zašto se birači srpske zajednice prije svega boje uzeti manjinski listić, kako na parlamentarnim izborima, tako i na lokalnim. Pokušavamo pripadnike srpske zajednice uključiti u sve naše aktivnosti, prvenstveno kroz informacije u medijima.

Sam neizlazak ne mora ništa posebno značiti, posebice ako ga usporedimo s podatkom da 70 posto birača većinskog naroda također nije izašao na ove izbore. Iskreno, volio bih da je taj postotak izlaznosti daleko veći, posebice na dijelu izbora zamjenika županice na Požeštini gdje je ta izlaznost birača na još nižem nivou. U tome je problem, taj iracionalni strah da će uzimanjem manjinskog listića imati određene probleme.

Je li s vaše strane bio organiziran dolazak građana iz Srbije ili BiH koji imaju na području Pakraca i županije biračko pravo?

Ne, i najodlučnije odbacujem bilo kakvu mogućnost da nama netko sa strane odlučuje o bilo čemu pa i takvim stvarima. Za to niti ne postoje uvjeti, jer u tim državama ne postoji dovoljan broj ljudi koji imaju dokumente s ovog područja koji bi im omogućili izlazak na birališta. Mislim da takvih ljudi, s našim dokumentima, daleko više ima u Irskoj, Njemačkoj i Zagrebu. Priča o autobusima je medijska patka koja dolazi s državne razine.

Individualne dužnosti su na ovim izborima dobivale 220, 230 glasova. Lista SDSS za vijeće 170. Kako to?

I ja se pitam za koga su glasali. No bez obzira na to smatram da mi, kao SDSS,  i dalje imamo značajnu podršku srpske zajednice na ovom području, posebno u Pakracu i Lipiku, dok nam podrška raste na području Požeštine, ali i da smo kao stranka najjača politička snaga među srpskom zajednicom u državi. To nam je bitno posebice u kontekstu da je do prije četiri godine, i na području Pakraca, među srpskim narodom tinjao izvjesni sukob. Njega smo prevladali kroz investicije u komunalnu i društvenu infrastrukturu, ali i kroz povezivanje raznih institucija srpskog predznaka. 

Ovim izborima Vi dovršavate svoj četverogodišnji mandat zamjenice pakračke gradonačelnice. Čime bi ste okarakterizirali rad u tom razdoblju?

Taj rad bi prije svega podijelio u dva pravca: jačanje manjinskih srpskih institucija kao što su Vijeće srpske nacionalne manjine na gradskom i županijskom nivou, SKD „Prosvjeta“ i povezano s tim suradnju s crkvom i rad SDSS na terenu. Drugi važan segment je bio poboljšanje komunalne i društvene infrastrukture na području Grada Pakraca gdje smo u suradnji s gradonačelnicom i stručnim službama gradske uprave postigli veliki napredak, što je vidljivo u sanacijama brojnih putova na selima, manji dio je kroz programe Ministarstva regionalnog razvoja i asfaltiran, prvi metri nakon puno godina u Branešcima. Uredili smo neke društvene domove, primjerice u Gornjoj Šumetlici koji prije četiri godine nije bio upotrebljiv niti za izbore, a sada je funkcionalan, potom kragujski dom koji smo doveli u stupanj visoke funkcionalnosti, uspostavili smo funkcionalni ured u Branešcima, a pred završetkom smo nečega što radno zovemo „srpska kuća“ u središtu Pakraca. Uredili smo mnoga seoska groblja i tražimo način njihovog kvalitetnog održavanja. U suradnji s Hrvatskim vodama smo izgradili nekoliko mostova na istočnom području Grada, uređivani su vodotoci. Mjesni vodovodi su postali veliki problem, ali smo lani riješili glavni dio kusonjskog vodovoda i nadam se da će se to nastaviti prema Dragoviću i Španovici. Osigurali smo električnu energiju u Cikotama, Roguljama i Bjelajcima, a uskoro ćemo i u Jakovcima. No u tom dijelu komunalne infrastrukture ima još jako puno prostora za dalji napredak. Ponavljam da mi je bilo i jako bitno smanjiti tenzije u srpskoj zajednici koje su godinama tinjale i sada smo postigli veliko jedinstvo među već spomenutim lokalnim srpskim institucijama, koordiniramo među sobom sve aktivnosti.

I u ovom razgovoru, ali ste to spominjali i u predizbornim aktivnostima, često govorite o pred četiri godine prisutnom nejedinstvu među pripadnicima srpskog naroda na ovom području. Što je bio problem, sukob generacija, nazovimo to ratnih i mlađih poratnih?

Problem je bio u različitim pogledima na sadašnjost i budućnost gdje smo mi kao Pakrac, kao značajno mjesto za srpsku zajednicu, značajno tih godina pali u provedbi programskih aktivnosti, gdje nije bilo međusobne suradnje, komunikacije i koordinacije. Mi smo, novo mlađe vodstvo, to sada prevladali i pokušavamo u sve naše aktivnosti uključivati nove, mlađe ljude koliko god je to moguće. Pažljivo smo radili na tome da sve one ljude s kojima je bilo nesuglasica, a koji su kvalitetni i koji na kulturan način mogu pomoći, sačuvamo. Posebno sam ponosan što smo unazad četiri godine na području Pakraca i Lipika pokrenuli niz manifestacija za našu djecu kojima smo osigurali u pakračkoj školi dodatnu nastavu na srpskom jeziku i pismu, imamo pravoslavni vjeronauk. Pokrenuli smo i niz vannastavnih aktivnosti kroz dječje igraonice. Za svaku Svetosavsku akademiju, za svaku manifestaciju Svetog Nikole djeci smo osiguravali poklon pakete, vodili smo ih na razne edukativne izlete u Dalj, Vukovar, Zagreb, Beograd... Bili su i na velikoj ekskurziji na području zapadne Srbije. Taj edukativni rad nam daje rezultate, jer je dio njih već punoljetan i nadam se da će kao takvi se i dalje uključivati u naše aktivnosti.

Za to, kako Vi nazivate, pomirenje srpskog naroda na ovom području, koliko je bio značajan dolazak 2014. godine jednog tako uglednog pravoslavnog dužnosnika kao što je vladika Jovan?

Značaj vladike

Svakako da je dolazak preosvećenog episkopa Jovana donio novu energiju i mnogo vizije, ne samo u vjerskom, nego i u svjetovnom životu pakračkih Srba pa i na području cijele eparhije. Eparhija kroz svoje aktivnosti, kako kroz građevinsku obnovu, ali i kroz duhovnu, je važan čimbenik i mjesto gdje su se rješavale nesuglasice i uspostavljena suradnja. Ponosni smo na našeg vladiku i sve ono što on radi na pozitivnoj promociji Pakraca u svijetu, jer se za Pakrac sada čuje i u Americi i Rusiji, naročito u Izraelu gdje i sada vladika trenutno boravi. Primjerice naša pakračka biblioteka je stavljena na mapu svjetski značajnih biblioteka. Vladičanski dvor postaje mjesto okupljanja naroda i nadam se da će biti mjesto gdje ćemo se okupljati na kulturnim i društvenim događanjima bez obzira na nacionalnost i vjeru.

Koje ste probleme i teškoće ostavili svojoj nasljednici koje treba odmah početi rješavati?

Prije svega nastavak rada na manjinskim institucijama. Ova dužnost je usko povezana s radom u Srpskom narodnom vijeću, ali i povezivanjem s institucijama drugih manjina i većinskog naroda i očekujem na tom području još intenzivniji rad. U pogledu komunalne i društvene infrastrukture prostora ima puno, a već naredni mjesec očekujem da na programu namijenjenog naseljima s manjinskim narodom apliciramo za asfaltiranje nekih dionica putova. Imamo dogovorena sredstva za asfaltiranje manjeg dijela Branežaca, nadamo se uskoro rješavanju problema javne rasvjete u Glavici, kao i reelektrifikaciji Jakovaca koja je u završnoj fazi. I dalje će morati biti fokus na održavanju velikog broja nerazvrstanih cesta, posebno makadamskih, kao i trajno rješavanje održavanja groblja u naseljima s malo stanovnika.

Službena državna statistika govori o 1099 birača. Imate li predodžbu koliko je njih u dobi kada bi trebali biti radno aktivni, a koliko starije od te dobi?

Nemamo takvih podataka niti bi sada izlazio s paušalnom procjenom. Pričekajmo popis stanovništva i tada ćemo dobiti relevantne podatke.

Od čega, na području Pakraca, živi srpska nacionalna manjina i žive li teže nego ostali?

Mislim da smo na ovom području sada bez nekih većih razlika. Većina radi u privatnom sektoru, dio su u državnim strukturama, dio na poljoprivredi. Svakako bi voljeli da je u nekim ranijim razdobljima bilo više zapošljavanja pripadnika naše manjine. Želio bih da imamo razvijeno stočarstvo kako smo to imali nekada i sada mi je posebno drago da imamo nekoliko obitelji koje se bave takvim oblikom poljoprivrede. Moramo biti svjesni da u selima istočnog dijela Grada, zbog ogromne prisutnosti divljači, je gotovo nemoguće se baviti ratarstvom. I u svom prethodnom mandatu sam puno vremena posvetio održavanju raznih informativnih radionica na kojima smo ljudima govorili o mogućnostima apliciranja različitih poljoprivrednih projekata na državnim i europskim natječajima, pojašnjavali im rizike i prednosti, ukazivali na pozitivne i negativne primjere. Rezultati su primjetljivi jer je na raznim manjinskim natječajima odobreno u Pakracu desetak takvih projekata, na lipičkom i više, što je unijelo novu živost u OPG-ove.    

Kako ocjenjujete ukupnost hrvatskih i srpskih odnosa stanovništva na ovom području?

Znajući što smo sve na ovom području preživjeli unazad 30 godina, smatram da je Pakrac jedna multikulturalna i multietnička sredina s dobrim odnosima među običnim stanovništvom i to je nešto što mi daje elana da smanjimo političke razmirice. Ukupno gledajući, zadovoljan sam.

Odlazite na dužnost u županiju. Što možete s te pozicije promijeniti?

U svom programu sam naglasio da želim nastaviti raditi na boljoj organiziranosti srpskih manjinskih institucija kako bi bili dobro organizirana manjinska zajednica, ništa više ili manje nego naši prijatelji Talijani, Česi, Mađari. Posebno ću nastojati podići fokus te organiziranosti na Požeštini gdje nije na zadovoljavajućoj razini i tamo moramo proći ovaj put organiziranosti kojim smo pred četiri godine krenuli u Pakracu. Srpskoj zajednici u tom kraju tek treba otvoriti oči da postoji Srpsko narodno vijeće, SKD „Prosvjeta“, Zajedničko vijeće općina u Vukovaru, Sportsko društvo Srba u Hrvatskoj, SPD „Privrednik“ koji stipendira djecu kao i drugi oblici organiziranja Srba. Kroz bolje informiranje, a nedavno smo potpisali ugovor s požeškim radijom „Laganini“ o financiranju radio-emisije u kojoj će se govoriti o aktivnosti srpske zajednice, ali i o običajima i drugim oblicima vjerske i kulturne baštine ovog kraja. Naravno da je i dalje prioritet nastavak zagovaranja poboljšanja komunalne i društvene infrastrukture, ali i poboljšanje suradnje sa svim gradovima i općinama naše županije gdje živi značajniji broj pripadnika srpske zajednice. U tom segmentu će mi biti prvi zadatak rješavanje parkirališta na groblju na Gavrinici s obzirom da je ono u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Sve te aktivnosti imaju za cilj da ohrabre pripadnike srpske zajednice da budu ono što jesu, da čuvaju svoj kulturni, nacionalni i vjerski identitet. Želim biti zagovornik ovih dobrih odnosa stanovništva i želim da se oni prenesu i u segment politike. Mislim da se u prethodnom vremenu moglo u tom dijelu puno više učiniti i na županijskoj razini.

Mlad ste čovjek. Vidite li u ove četiri godine obnašanja županijske dužnosti priliku za odlazak na višu, državnu razinu politike?

Ne, sada sam fokusiran na rad u županiji i živim u Pakracu gdje želim provoditi i dio tjednog radnog vremena na dužnosti dožupana. Na kraju ovog mandata želio bih zahvaliti gradonačelnici Anamariji Blažević, kolegi dogradonačelniku Marijanu Šircu, službenicima u gradskoj upravi i drugima na dobroj suradnji, ali i vama lokalnim medijima na praćenju tog rada i aktivnosti.