Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja i dalje ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći.
Nasilje u Republici Hrvatskoj kao i u drugim europskim državama, postalo je sveprisutan problem koji je postao dijelom svakodnevice, na svim razinama društva, neovisno o tipu obitelji i bez obzira na stupanj obrazovanja, dob ili spol.
U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost, ako ne zbog pobuđivanja svijesti u javnosti kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i treba ga prijaviti, onda zbog sjećanja na tri žene čiji je život nasilno prekinut 22. rujna 1999. godine te se u Hrvatskoj na taj dan obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Nizom zakonskih propisa - Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenim zakonom, Obiteljskim zakonom, Nacionalnom strategijom zaštite od nasilja u obitelji, Protokolom o postupanju u slučaju nasilja u obitelji te Protokolom o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, nasilje nad ženama prepoznato je kao važan problem u Hrvatskoj.
Svi smo odgovorni. Nasilje je problem cijelog društva i tiče se svih nas. Potrebna je reakcija svih dionika u društvu, potrebno je nasilje nad ženom, ali i svaki drugi oblik nasilja prijaviti nadležnim institucijama, ne samo kad se nasilje događa, nego i svaku sumnju na nasilje.
Potrebno je i dalje jačati prevenciju u sklopu koje se trebaju održavati neprestane edukacije, preventivni programi, medijske kampanje, osigurati javni prostor u kojem će se moći razgovarati je preduvjet djelovanja i borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja.
Kako bi što više doprinijeli borbi protiv nasilja nad ženama, ali i svih ostalih oblika nasilja, Zajednica žena „Katarina Zrinski“ Općine Velika, na čelu s predsjednicom Anamarijom Sikirić, organizirala je i stručno predavanje pod nazivom „Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i važnost međuresorne suradnje“ s kojeg je poslana snažna poruka kako bilo koji oblik nasilja nije društveno prihvatljiv te kako je nasilje nad ženama, djecom, osobama s invaliditetom te osobama starije životne dobi društveni problem.
Predsjednica ŽO Zajednice žena Katarina Zrinski
Anamarija Blažević
Predsjednica ŽO Hrvatske demokratske zajednice Požeško-slavonske županije
Antonija Jozić