Stanje sigurnosti na području Grada Pakraca uglavnom je zadovoljavajuće, zaključio je načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić na sjednici Povjerenstva za prevenciju koja je održana u ponedjeljak, 25. ožujka u pakračkoj gradskoj vijećnici, a okupila je predstavnike lokalnih institucija, ustanova, mjesnih odbora i udruga.
Sjednicu je otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je dobro što se svake godine nalazimo i malo pretresemo teme koje su značajne za sam grad i naše stanovništvo, a prvenstveno one sigurnosne. Nakon uvoda, riječ je prepustila načelniku naše Policijske postaje, Robertu Hrastiću.
Hrastić je okupljene izvijestio o najvažnijim događanjima tijekom prošle godine, s osvrtom na pretprošlu, kako bi se moglo vidjeti gdje se nalazimo u odnosu na sigurnosna pitanja u pretprošloj godini, a primijetio je kako situacija u Pakracu ne odudara značajno od situacije na razini cijele države.
Porast vršnjačkog nasilja
„Svjedočimo porastu vršnjačkog nasilja i radnji počinjenih na štetu djece. To je djelomično posljedica i promjene zakona, jer nadležnost nam je u tom pogledu povećana u odnosu na ranije. Više surađujemo s Centrom za socijalnu skrb i Centrom za pružanje usluga u zajednici Lipik, na način da odgajatelji o problemima sami izvješćuju policiju, što ranijih godina nije bio slučaj. U većini slučajeva ne radi se o teškim oblicima nasilja, ali mjere predostrožnosti u zadnje su vrijeme pooštrene. Zbog svega navedenoga, broj evidentiranih slučajeva nije povećan samo kod nas, već i na području cijele Hrvatske“, rekao je Hrastić.
Što se tiče kaznenih djela u Pakracu, prošle je godine njihov broj u odnosu na pretprošlu pao za otprilike 10 posto, čime Pakrac prati tendenciju na nacionalnoj razini. Tu prednjače kaznena djela općeg kriminaliteta, uključujući provale, prijevare, prijetnje i slične događaje te kaznena djela maloljetničke delikvencije i djela počinjena na štetu djece i mladeži. Na godišnjoj razini imali smo ukupno 73 takva kaznena djela, od čega ih 28 spada u područje maloljetničke delikvencije.
„Od pojave koronavirusa, jako je pao broj kaznenih djela općeg kriminaliteta, pogotovo krađe i teške krađe. Pojavom korone i ograničenja kretanja uvođenjem propusnica, broj provala, krađa i teških krađa pao je na četvrtinu. Velik broj krađa i provala činile su osobe koje su dolazile s drugih područja u naš kraj, najviše s područja Zagreba, te bi najčešće noću ciljale izdvojene prodavaonice ili benzinske postaje“, pojasnio je načelnik Hrastić.
Strože sankcioniranje prijetnji
S druge strane, povećan je broj evidentiranih kaznenih djela u kojima su zabilježeni elementi nasilja, poglavito kaznenih djela prijetnji. Prijetnje se zadnjih nekoliko godina više prijavljuju i njima se posvećuje više pažnje, detaljnije im se pristupa i detaljnije se postupa u takvim slučajevima. Prije pet i više godina kaznena djela prijetnji evidentirala su se, ali ne na isti način kao danas. Nekad se to svodilo na razgovore i smirivanje situacije, dok danas prijetnje obično rezultiraju privođenjem Državnom odvjetništvu u Bjelovaru, što dakle podrazumijeva daleko rigoroznije postupanje od strane policije.
„Imali smo primjer slučaja kad je dječak u Beogradu, Kosta, izvršio masakr nad svojim vršnjacima, nakon čega nam je s razine Ministarstva stiglo upozorenje da bismo i u Hrvatskoj među djecom mogli očekivati takve događaje. Dobili smo naputak da se odmah uključujemo na bilo kakvu sličnu dojavu, kako bi se spriječili takvi događaji u Hrvatskoj. U Osnovnoj školi Lipik dvije su djevojčice napravile svoj popis i govorile da će učiniti isto što i Kosta. Odmah smo postupili po naputku i aktivirali se te deeskalirali situaciju. Tjedan-dva dana nakon Beograda po cijeloj Hrvatskoj počele su se pojavljivati slične prijetnje u školama, ali policijski službenici pravovremeno su reagirali te su najgori ishodi izbjegnuti“, dodao je Hrastić.
Na našem području imali smo četiri kaznena djela iz područja kibernetičkog kriminala, odnosno računalnih prijevara. Prevaranti preko interneta ustrajni su i domišljati, zbog čega treba biti vrlo pažljiv. Bilo kakvo slanje novca unaprijed vjerojatno podrazumijeva prevaru, zbog čega preporučujemo plaćanje pouzećem kao najsigurniju transakciju, poručuje načelnik Hrastić.
Više obiteljskog nasilja, manje prekršaja, nema težih kaznenih djela
Prošle godine nismo imali najtežih kaznenih djela koja uključuju ubojstvo ili ubojstvo u pokušaju, kakvo se u prosjeku na našem području dogodi jednom u dvije godine i to najčešće unutar obitelji. Zadnje razbojništvo koje smo imali bilo je u danas zatvorenoj trgovini preko puta Hotela Pakrac koje su izvršila dva dečka iz Vinkovaca. U prosjeku smo imali otprilike jedno razbojništvo godišnje, dok prošle godine niti jedno.
Prekršaja protiv javnog reda i mira lani je bilo 17, a to su najčešće bile svađe, galame, tučnjave, dok je istih prekršaja godinu ranije bilo 39. To je velika razlika, jer statističke promjene obično se kreću unutar margine od 5-10 posto. Što se tiče prijavljenih nasilja u obitelji, prošle ih je godine bilo 15 u odnosu na 10 iz pretprošle. „Osobno vjerujem da je prije nasilja u obitelji bilo puno više nego u današnje vrijeme, ali danas se ono više prijavljuje. Pooštrene su sankcije protiv nasilja u obitelji, medijski se jako puno o njemu priča, tako da su ljudi postali svjesniji te problematike“, dao je svoje viđenje Hrastić.
Prometna problematika
U policijskoj postaji prošle smo godine najviše problema imali u vezi s prometom. Na području Pakraca i Lipika imali smo dvoje smrtno stradalih, u odnosu na jednog poginulog pretprošle godine. Što se tiče prometnih nesreća, prošle smo ih godine imali 36 u odnosu na 63 iz pretprošle godine. Od njih 36, 27 ih je bilo samo s materijalnom štetom, osam s ozlijeđenim osobama, dok jedna sa smrtno stradalim motociklistom u Kusonjama.
Načelnik je rekao kako ljudi ponekad traže postavljanje kamera za nadzor brzine prometa u svojim ulicama. „Kamere su skupe, jedna dođe gotovo 30 tisuća eura, s kućištem 33. Treba ju još spojiti na mrežu, osigurati internetsku vezu, tako da sveukupno dolazimo do ogromnih troškova. Te troškove moramo opravdati brojkama koje bi upućivale na povećanu prometnu problematiku na određenoj dionici“, objašnjava.
„Osim što djelujemo preventivno, radimo i represivno, utvrđujući prekršaje iz domene cestovnog prometa. Tako smo u 2023. godini utvrdili 1987 prekršaja iz Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Većina se prekršaja odnosi na neprilagođenu brzinu te vožnju pod utjecajem alkohola. Prošle smo godine utvrdili 89 prekršaja zbog vožnje pod utjecajem alkohola“, zaključio je načelnik priču o prometu.
Ekspanzija ulazaka ilegalnih migranata
„Prije nekih mjesec i pol dana krenula je ekspanzija ilegalnih migranata i njihovih ulazaka s područja Brodsko-posavske županije preko Save, a iz Bosne i Hercegovine. Tu su angažirane sve policijske postaje iz ovog dijela Hrvatske. Nama su zapovjedili da držimo pravac od Bijele Stijene prema ovamo. Čini se kako su krijumčari uhodali novu rutu kod Nove Gradiške. Inače, krijumčari su sve agresivniji i polako dobivamo scene kao iz holivudskih filmova. Za vožnje koriste stare kombije koje kupuju za jednokratnu upotrebu te se ne zaustavljaju nigdje i ni zbog čega. Probijaju rampe, zabijaju se u policijska vozila, tako da su nam trenutačno migranti na prvom mjestu“, rekao je Hrastić zaključujući time svoje ovogodišnje izlaganje na Povjerenstvu za prevenciju. Nadajmo se kako ih ove godine više neće biti potrebe organizirati, jer to bi značilo kako i dalje možemo uživati u sredini koja je sigurna i ugodna za život.