Grad Pakrac do 3. siječnja

Odlukom Gradskog vijeća Pakrac sa sjednice održane 8. ožujka javna gradska priznanja za prošlu godinu na današnjoj svečanoj sjednici gradonačelnica Anamarija Blažević i predsjednik Gradskog vijeća Zoran Krejči uručili su dobitnicima.

ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA PAKRACA"


Zdenku Ružički iz Pakraca, za područje gospodarstva

Zdenko Ružička, osnivač je i vlasnik tvrtke "Metalko" i trgovačkog obrta "Metalco". "Metalko" je jedna od vodećih regionalnih tvrtki u otkupu i primarnoj preradi sekundarnih sirovina, ali i u cestovnom prijevozu robe. Uvidjevši poslovne mogućnosti u navedenim djelatnostima, gospodin Ružička ubrzo po osnivanju tvrtke uspostavlja maloprodaju otpada i crne metalurgije. Svake godine tvrtka bilježi rast, zapošljava sve više ljudi i ima sve veću dobit, koju vlasnik reinvestira u daljnji razvoj poslovanja. Danas ove tvrtke posluju i kroz tri prodajna mjesta, a zahvaljujući ulaganju u cestovni prijevoz, raspolažu i zavidnim voznim parkom. Zdenko Ružička zapošljava 30-ak djelatnika i dugogodišnji je donator brojnih sportskih klubova te različitih manifestacija.

Darku Dovraniću iz Vrbovca, za područje kulture
Darko Dovranić, urednik Dokumentarnog programa HRT-a, u svojih 25 godina rada sudjelovao je u snimanju više od 100 filmskih naslova različite tematike. Najveći dio njegovih dokumentaraca priča o Domovinskom ratu. Njegov prvi dolazak u naš grad bio je 1. ožujka 1991. godine tijekom oružanog napada na Policijsku postaju Pakrac odnosno na dan početka Domovinskog rata u Hrvatskoj.
Tijekom Domovinskog rata obišao je mnoga ratišta, od Bilogore, zapadne Slavonije, od Pakraca do Vukovara. Osim mnogobrojnih ratnih reportaža, Dovranić je snimio i nekoliko dokumentarnih filmova o našem gradu: „Otkos 10“, „Logor Bučje“, „Bljesak“, „Španovica“ (1. i 2. dio), „Hrvatska policija u Domovinskom ratu“. Svaki od navedenih filmova svjedoči o jednom vremenu, o ratu, zločinu, obrani i pobjedi.

doc.dr.sc. Anti Nazoru iz Zagreba, za područje drugih društvenih djelatnosti
Ante Nazor, hrvatski je povjesničar, koji godinama dokumentira i iznosi činjenice vezane uz istinu o Domovinskom ratu. Tako u svojim mnogobrojnim javnim istupima govori o Pakracu i njegovoj važnosti u Domovinskom ratu, ističući kako je Domovinski rat počeo upravo ovdje. Također se često osvrće na dr. Ivana Šretera i njegov govor 30. svibnja 1990. godine nazivajući ga velikim domoljubom i humanistom.
Ante Nazor stekao je titulu doktora znanosti iz humanističkih znanosti, znanstvenog polja povijesti i grane: nacionalna povijest, što potvrđuje njegovu kompetenciju u poslu kojim se bavi.
Bio je nastavnik u Dočasničkoj školi „Ante Starčević“ u Jastrebarskom, predavao na Katedri za vojnu povijest Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“ u Zagrebu, radio kao vanjski predavač na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu, sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu Vlade „Domovinski rat i ratne žrtve u 20. stoljeću“. Od 2005. godine Nazor je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, autor je nekoliko knjiga, monografija, te izložbe „Počeci suvremene hrvatske države“, koja je bila postavljena u Pakracu 2. ožujka 2007. godine.

Udruzi roditelja djece i osoba s posebnim potrebama gradova Pakraca i Lipika „Latica“, za područje zdravstva i socijalne skrbi
Udruga „Latica“ osnovana je 2006. godine kao roditeljska udruga, s ciljem da djecu i osobe s posebnim potrebama integriraju u zajednicu, poboljšaju kvalitetu njihovih života, te pruže pomoć njima i njihovim obiteljima u prevladavanju stanja socijalne isključivosti. U proteklih 10 godina ova udruga osigurava djeci i osobama s teškoćama u razvoju, njihovim roditeljima i ostalim članovima obitelji podršku, kako bi se ravnopravno uključili u zajednicu. Od svog osnutka, udruga je uspješno provela 10-ak projekata, ostvarila znatna financijska sredstva i zaposlila ljude iz lokalne sredine. Trenutno provode dva projekta „Bez latica nema cvijeta“ , koji se financira iz sredstava Ministarstva socijalne politike i mladih sa 750.000,00 kn kroz tri godine i „Usluge radnih aktivnosti uz podršku za osobe s intelektualnim poteškoćama“ , koji se financira u partnerstvu sa Centrom za inkluzivne radne aktivnosti u iznosu sa 220.000,00 kn. Udruga „Latica“ danas zapošljava 8 osoba, 7 u sklopu projekata i jednu osobu putem programa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Svojim aktivnostima, ova je udruga dala veliki doprinos razvoju sustava socijalne skrbi kroz širenje mreže socijalnih usluga u zajednici, osiguravajući usluge na način da budu dostupne svima u potrebi.
Nagradu je primila Radmila Relić - Zerdin, predsjednica Udruge „Latica“.

Zvonimiru Kobetiću iz Prekopakre, posthumno za životno djelo iz područja kulture
Zvonimir Kobetić gotovo je cijeli svoj radni vijek posvetio obogaćivanju kulturnog i društvenog života našeg grada. Od 1971. godine radio je kao direktor Narodnog sveučilišta Pakrac, ustanove koja je organizirala rad knjižnice i čitaonice, predstave i druge kulturne aktivnosti. Za vrijeme njegovog mandata knjižnica je preseljena na novu lokaciju u kojoj se i danas nalazi. Početkom Domovinskog rata Kobetić je sudjelovao u spašavanju knjižnog fonda i premještanju u Bjelovar, a od 1992. godine kada su se knjige vratile u pakračku knjižnicu, radio je knjižnici do odlaska u mirovinu 31. prosinca 2007. godine. Uz posao ravnatelja, Kobetić bio je veliki ljubitelj sporta, posebno kuglanja, te ribolova.
Napustio nas je 19. siječnja ove godine i na ovaj način mu zahvaljujemo za sve lijepo što je ostavio iza sebe.
Posthumno priznanje je primio njegov sin Mario Kobetić.

JAVNO PRIZNANJE "PEČAT GRADA PAKRACA"

Muzeju grada Pakraca
Muzej grada Pakraca osnovan je 2005. godine odlukom Gradskog vijeća. Svoje konačno osamostaljenje i izdvajanje iz Pučkog otvorenog učilišta Pakrac ostvaruje 2009. godine kao jedan od najmlađih muzeja u novoj hrvatskoj državi.
Muzejska djelatnost započeta je već u okviru POU Pakrac kada se počinje sa sakupljanjem muzejske građe, terenskim istraživanjem i izložbenom djelatnošću. Konačnom registracijom Muzeja kao samostalne ustanove muzejska djelatnost se intenzivira. Osim već navedenih aktivnosti, Muzej grada Pakraca obavlja poslove sakupljanja, čuvanja i istraživanja kulturnih dobara, njihovog stručnog i znanstvenog sistematiziranja u zbirke. Nadalje, trajno zaštićuju muzejsku građu i dokumentaciju, muzejske lokalitete i nalazišta te neposredno i posredno predočavaju muzejsku građu javnosti. Ono što je najvažnije, Muzej se bavi zaštitom i prezentacijom kulturne baštine ovoga kraja te promoviranjem kulturno-povijesne i etnografske vrijednosti našeg grada i okolice. Muzej se također ističe izložbenom djelatnošću te nizom gostujućih i vlastitih izložbi od kojih su samo neke: "Pakračke priče", "Gospodske fele", "Svijet očima djeteta", "Stjepan Golubić-pakrački graditelj", "Surogat stvarnosti", " Danski kotači", "Ferdinand Budicki", "Tehnika u vremenu", "Pivo u muzeju"... likovne izložbe Frane Radaka, Mire Martinića, Krunislava Stojanovskog, Branka Ružića...
Muzej je jedan od organizatora međunarodne izložbe MultiPak, koja daleko nadilazi okvire muzejske djelatnosti, inicijatori su niza volonterskih akcija u suradnji sa Povijesnim društvom Pakrac-Lipik, sa kojim upravo izrađuju Priručnik zavičajne povijesti.
Redovito sudjeluje u akcijama Noć muzeja i Međunarodni dan muzeja koji ističu muzejske ustanove kao vrlo žive i za posjetitelje otvorene ustanove.
Zahvaljujući naporima djelatnika, sakupljeno kroz darove, otkupe i terenska istraživanja oko 1000 muzejskih predmeta i ovaj broj se stalno povećava. Često je upravo Muzej prvo mjesto iz kojeg posjetitelji Pakraca kreću u obilazak grada i mjesto gdje se mogu susresti sa zanimljivom pričom o povijesti i razvoju grada. U suradnji sa drugim gradskim ustanovama, udrugama, školama, vrtićem i Turističkom zajednicom, Muzej baštinu našeg grada promovira i kroz turističke proizvode, te ju prezentira kao važan turistički potencijal.
Posebnu pažnju Muzej posvećuje mlađim naraštajima i stavlja naglasak na pedagošku djelatnost, kako bi mladim generacijama približili baštinu grada i njezin značaj na ponešto drugačiji način.
Nagradu je primila Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca.

Udruzi "Hrvatska žena" Prekopakra
Udruga je osnovana u cilju oživljavanja društvenog i kulturnog života sela Prekopakre, učvršćivanja međuljudskih odnosa, okupljanja i druženja žitelja. Prva aktivnost udruge bila je baš za Josipovo 1995. Od tada do danas prošlo je punih dvadeset godina aktivnog rada udruge, koja danas ima oko 150 članica.
U svom dvadesetogodišnjem radu pokrenuli su društveni život sela, aktivno djeluju na području Prekopakre i grada Pakraca, te sudjeluju na svim javnim događanjima u svom naselju, ali i gradu. Suradnjom s drugim udrugama i ustanovama, prezentiraju bogatu tradiciju našeg područja, a svakako vrijedi izdvojiti uređenje etno sobe i pripremu tradicionalnih jela za potrebe snimanja emisije „Lijepom našom“ u Pakracu. Članice udruge organizirale su Uskrsne izložbe pisanica u suradnji s Muzejom grada Pakraca, a treba istaknuti i da aktivno sudjeluju i odazivaju se svim humanitarnim akcijama. Pokrenule se Uskršnji i Božićni sajam u Prekopakri, obnovili dva križa u svom selu i tu ne misle stati. Svojim radom i upornošću, članice ove udruge njeguju narodne običaje, izrađuju ručne radove, a sve s ciljem da se bogata tradicija Prekopakre ne zaboravi i prenese na mlađe generacije.
Nagradu je primila Anita Skalnik, predsjednica udruge „Hrvatska žena“ Prekopakra.

POČASNI GRAĐANIN GRADA PAKRACA

Đuro Dečak, general pukovnik u mirovini

Đuro Dečak dragovoljac je Domovinskog rata od 1991. godine i osnivač vojnih postrojbi na području Virovitice. Početkom rata imenovan je zapovjednikom 127. brigade Hrvatske vojske, zapovjednikom Operativne grupe Pakrac, bio je zamjenik načelnika Glavnog stožera za kopnenu vojsku, te zapovjednik Zbornog područja Osijek.
General pukovnik Đuro Dečak jedan je od najzaslužnijih časnika koji su sudjelovali u planiranju i provođenju vojnih operacija oslobađanja zapadnoslavonskog ratišta i deblokadi Pakraca u studenom i prosincu 1991.g.
Nakon Domovinskog rata Dečak je obnašao dužnost župana Virovitičko-podravske županije, a u tri mandata bio je zastupnik u Hrvatskom saboru. Od 1995.g. predsjednik je Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH. Od 2000. do 2002. obnašao je dužnost potpredsjednika Stalnog europskog komiteta Svjetske veteranske federacije.
Umirovljen je 2003. godine, a za zasluge u Domovinskom ratu odlikovan je sljedećim odličjima: Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti, Redom Ante Starčevića, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom bana Jelačića, te Medaljama „Bljesak“ i „Oluja“.

Zahvaljujući se u ime nagrađenih general Đuro Dečak rekavši kako mu je posebno drago što su se sjetili vremena koje je bilo sudbonosno za opstojnost Hrvatske, a u ratnim događanjima Pakrac su branili i obranili sinovi Pakraca, oni su bili konstanta i ovdje slomili ideju velike Srbije. Pozvao je gradske vlasti da zapišu ratnu povijest Pakraca kao jedinog nepokorenog grada.

Grad Pakrac do 3. siječnja