- PIŠE: Iva Širac
- 952
Pakračka arheološka ekipa pod vodstvom arheologa Krešimira Vaceka istraživala je lokalitet Starog grada Pakraca od lipnja pa sve do listopada kada su i istraženi dijelovi pronađene arhitekture zaštićeni konzervacijom i restauracijom. Što se sve radilo i što je novog nađeno građani mogu saznati na predavanju koje će biti održano u gradskoj vijećnici kompleksa Janković u utorak 29. studenog u 18 sati.
Projekt arheoloških istraživanja Starog grada Pakraca podupiru od 2017. Grad Pakrac i Ministarstvo kulture RH.
- PIŠE: Iva Širac
- 1178
„Izložba “Vatroslav Lisinski” do sada je obišla mnoge gradove u Hrvatskoj, a osmišljena je povodom 200. obljetnice skladateljeva rođenja. Pakrac ima čast biti 12. grad u kojem će gostovati ova vrijedna izložba koja promovira najveća dostignuća hrvatske glazbene umjetnosti“, rekla je sinoć ravnateljica Alfreda Petani Grafina prilikom otvorenja izložbe u Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac autora Stjepana Sučića, dugogodišnjeg potpredsjednika Matice hrvatske, a sada člana Matičina Glavnog odbora te neumornog promotora hrvatske kulturne baštine.
Kako je istaknula Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, želja je bila predstaviti izložbu u našoj glazbenoj školi budući da je ona pakračko glazbeno središte te dodala kako će ova izložba biti početak aktiviranja pakračkog ogranka Matice hrvatske koji je zapravo osnovan još 1992. godine, no ideja i rad tada nisu zaživjeli.
O važnosti Vatroslava Lisinskog za hrvatsku kulturu i baštinu, govorio je autor izložbe Stjepan Sučić, rekavši da je sabirući građu došao do čudesnih otkrića o liku i djelu Lisinskog. „Za Lisinskog je s pravom rečeno da je dao najljepše ruho hrvatskom pjesništvu, a europski romantizam je na najljepši način doveo u hrvatsku kulturnu stvarnost koja je tada bila politički toliko podijeljena. U ovo vrijeme kad puno toga tone i nepovratno nestaje, kad nestaje velik dio naše glazbene kulture, mi se ne možemo pouzdati u to da će ona biti sačuvana na nosačima zvuka ili knjigama. Ona će živjeti ako budemo znali pojmiti najveće dosege naših umjetničkih ostvarenja“, istaknuo je Sučić. Autor je godinama vrijedno prikupljao građu kako bi posjetiteljima što detaljnije prezentirao lik i djelo našeg velikog skladatelja, a na pakračkoj izložbi mogu se upoznati inače nedostupni materijali iz života i vremena Vatroslava Lisinskog koja je obuhvatila desetke notnih zapisa, studija i monografija o Lisinskom.
Večer su kratkim glazbenim programom uveličali i učenici pakračke glazbene škole Franko Milaković na klaviru te ženska vokalna skupina koji su prigodno izveli djela Vatroslava Lisinskog.
Izložba će se u prostoru Osnovne glazbene škole moći razgledati sve do 23. prosinca.
- PIŠE: Iva Širac
- 1064
U četvrtak 24. studenoga u Osnovnoj glazbenoj školi Pakrac s početkom u 18 sati bit će otvorena izložba o jednom od najvećih hrvatskih skladatelja, Vatroslavu Lisinskom.
Ova izložba nastala je prije tri godine i to povodom 200. obljetnice rođenja slavnog hrvatskog skladatelja. Autor izložbe je Stjepan Sučić, dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske, a sada član Matičina Glavnog odbora. Godinama je vrijedno skupljao građu kako bi što detaljnije prezentirao lik i djelo Vatroslava Lisinskog te njegovu važnost za hrvatsku kulturu i umjetnost. Izložba će se u prostoru Osnovne glazbene škole moći razgledati sve do 23. prosinca, poziva sugrađane Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca.
- PIŠE: Iva Širac
- 961
Zoran Ferić, jedan od najistaknutijih hrvatskih pisaca srednje generacije, nagrađen brojnim strukovnim i državnim nagradama, gostovao je sinoć u knjižnici Srednje škole Pakrac čime je završilo ovogodišnje obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige u organizaciji Gradske knjižnice Pakrac.
Za ovog poznatog hrvatskog književnika pakrački srednjoškolci imali su pripremljen cijeli niz zanimljivih pitanja, a budući da je Ferić i profesor hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji, ona su se i najviše osvrnula na njegov rad kao prosvjetnog djelatnika. Pakračke učenike između ostalog zanimalo je čitaju li njegovi učenici više Ferićevih knjiga, što misli o konceptu državne mature te općenito o nastavi hrvatskog jezika. Ferić se u svom osobitom stilu prepunom humora osvrnuo na srednjoškolsku lektiru istaknuvši da je djeca najmanje čitaju što on smatra opravdanim budući da je koncipirana na način da ih jednostavno odbija. „ Učenici ne čitaju lektiru zato što ih u prvom razredu „ubijemo“ s Ilijadom i njima nerazumljivim tekstovima. Tekst im je nešto što im je odbojno, tako da bi puno lakše bilo doći do toga preko suvremene literature. A to pokušavam sa svojim učenicima i ponudim im knjigu suvremenog autora. Želim u prvom redu pokušati stvoriti čitatelje, zainteresirati nekoga da pročita neku knjigu mimo lektire“, istaknuo je Ferić.
Osim prosvjetnog rada Ferić je progovorio za njega vrlo neugodnim danima koje je proživljavao kada je njegova knjiga „Anđeo u ofsajdu“ bila jedna od kurikularnom reformom 500-ak predloženih knjiga da bi ubrzo bila neutemeljeno proglašena nepodobnom na što je dodao kako smatra da u Hrvatskoj postoji strah od intelektualaca i pisanja, strah od razuma je vrlo raširen. O tom problemu pokušava osvijestiti javnost i kao predsjednik Hrvatskog društva pisaca koje je zamišljeno i kao sindikat za pisce.
Prisjetio se i svojih prvih školskih dana, spisateljskog stvaralačkog procesa te se osvrnuo i na radionice kreativnog pisanja na kojima je mentor. Ovo književno druženje organizirano je u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac te profesoricama hrvatskog jezika u pakračkoj Srednjoj školi Tanjom Španjić i Tamarom Vujanić.
- PIŠE: Iva Širac
- 1234
Prva u nizu radionica izrade tradicijskog nakita u organizaciji Muzeja grada Pakraca održanoj sinoć u gradskoj vijećnici kompleksa Janković izazvala je veliki interes Pakračanki gdje ih je četrdesetak, od osnovnoškolki do umirovljenica, pokušalo rekonstruirati jednu od kajica ili ogrlica koje su se nosile oko vrata.
Voditeljica radionice koja je jedna od njih već održana u Požegi, bila je naša sugrađanka Cvija Grčević, dugogodišnja članica i stručna voditeljica KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre koja je za potrebe KUD-a još prije 30-ak godina počela izrađivati tradicijske ogrlice prema već sačuvanim kajicama. Kako je istaknula gospođa Grčević, kajica nastaje nizanjem raznobojnih sitnih staklenih perlica na tzv. ribarski konac u obliku trake formirajući određeni motiv. Tako su polaznice sinoć počele s rekonstrukcijom originala kajice iz Prekopakre s početka 20. stoljeća, a budući da je tehnika dugotrajna i komplicirana, bit će organizirane i dodatne radionice kako bi se one završile. Druga radionica bit će održana 23. studenog u 18 sati na istom mjestu.
Kako je istaknula Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, sačuvani originali tradicijskog nakita su vrlo rijetki, to je nakit koje su žene i djevojke izrađivale same, a samu tehniku izrađivanja danas zna vrlo malo ljudi. Sreća je tim veća što je naša sugrađanka jedna od njih koja se bavi tradicijskom baštinom na različite načine.
Muzej grada Pakraca u suradnji s Gradskim muzejom u Požegi pokrenuo je projekt realizacije izložbe o tradicijskom nakitu Požeško-slavonske županije koju je prepoznalo i financijski podržalo Ministarstvo kulture i medija RH, a nakon održanih radionica u Požegi i Pakracu iduće godine bit će postavljena i izložba koja će prezentirati tradiciju ukrašavanja nakitom našeg i požeškog kraja, dodala je Hihlik.
- PIŠE: Pakrački List
- 932
Gradska knjižnica Pakrac ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige zatvara 16. studenog i to književnim susretom za učenike Srednje škole Pakrac, na kojemu će u Pakracu po prvi put gostovati jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pisaca, kolumnist, profesor hrvatskog jezika i književnosti u zagrebačkoj XVIII. gimnaziji i trenutni predsjednik Hrvatskog društva pisaca, Zoran Ferić.
Književni susret organiziran je u suradnji sa Srednjom školom Pakrac i profesoricama hrvatskog jezika i književnosti Tanjom Španjić i Tamarom Vujanić, a održat će se u srijedu, 16. studenog u 18 sati u prostoru školske knjižnice Srednje škole Pakrac.
Zoran Ferić sjajan je gost i sugovornik s kojim će naši srednjoškolci razgovarati o brojnim temama: spisateljskom stvaralačkom procesu, o tome što znači biti pisac u Hrvatskoj, o Ferićevom novinarskom radu, kako je to prenositi znanje o književnosti današnjim generacijama, o radionicama kreativnog pisanja na kojima je Zoran Ferić mentor.