- PIŠE: Iva Širac
- 1322
Povodom obilježavanja Dana grada Pakraca Muzej grada Pakraca organizira predavanje o rezultatima arheoloških istraživanja Starog grada u prošloj godini koje će biti održano 17. ožujka u gradskoj vijećnici kompleksa Janković s početkom u 18 sati.
Predavanje o lokalitetu održat će arheologinja i voditeljica istraživanja Tea Lokner na kojem će prezentirati što je sve istraženo i pronađeno tijekom cijelog prošlog ljeta i dijela jeseni.
- PIŠE: Iva Širac
- 1000
U sklopu programa obilježavanja Dana grada Pakraca Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca već tradicionalno organiziraju kviz znanja o povijesti i baštini grada naziva „(Ne) poznati Pakrac“ koji će biti održan 16. ožujka s početkom u 18 sati u gradskoj vijećnici kurije Janković.
Kviz se sastoji od 4 skupine pitanja - Povjestice, ABCD pitalice, Slikopitalice i Nepoznato o poznatom - nagradnog je karaktera, a jedini uvjet je taj da ekipa treba imati najmanje dva, a najviše četiri člana. Građani se prijaviti mogu na mailove Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i telefone 411-716 (knjižnica) i 411-113 (muzej).
Za najbolje ekipe bit će pripremljene i vrijedne nagrade. Prijavite se, provjerite koliko znate o gradu u kojem živite, a usput se i dobro zabavite, kako to već ide na našim kvizovima, poručuju organizatori.
- PIŠE: Pakrački List
- 2078
Uz moralnu i materijalnu pomoć Zaklade „Dr. Ivan Šreter“, časopis Jezik i ove je godine proveo natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ. Riječ je o 16. kolu natječaja na kojem se dodjeljuju nagrade za najbolje nove riječi, nagrade nose ime hrvatskoga mučenika Ivana Šretera. Hrvatsku se javnost svake godine upoznaje s rezultatima natječaja za Dane hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka) u znak poštovanja prema žrtvama prinesenim za opstojnost hrvatskoga jezika, dajući tako prinos obilježavanju tih dana i kulturi hrvatskoga jezika.
Riječi su 2021. primane na e-adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a rječnik je novih riječi izradila tajnica časopisa Jezik Ljubica Josić. O riječima je odlučivalo povjerenstvo: Jezikovo Uredništvo - Nataša Bašić, Mario Grčević, Mile Mamić, Dubravka Smajić; znanstvenici iz tehničkih područja Igor Čatić i Zvonimir Jakobović, književnik Hrvoje Hitrec i novi član Uredništva, prevoditelj Marko Kovačić. Predsjednica povjerenstva je glavna urednica Jezika Sanda Ham.
Počasni predsjednik Stjepan Babić preminuo je krajem kolovoza 2021. tako da je ovo prvi natječaj koji je proveden bez njega. Vrijedno ga je spomenuti u svezi s natječajem jer ga je 1992. pokrenuo, a Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ uočila je i podupire napore časopisa Jezik već 17 godina, od 2005. Na žalost, napustio ih je i zakladnik Željko Žilić. Međutim, pristupaju nove snage te se natječaj i suradnja sa Zakladom nastavlja.
Svečana dodjela nagrada u Pakracu 2018. godine
102 tvorbenjaka i 250 novih riječi
Iako se prijavilo mnoštvo tvorbenjaka – 102 i pristiglo je 250 novih riječi, najbolje nove riječi ove godine nisu izabrane. U uži je krug ušlo 30 riječi, a među njima izdvajaju se oni koji se odnose na pandemiju – protucjepnik i protucjepiša za antivaksera, prodišnik za respirator, kovidnica za kovid potvrdu. Na žalost, prutcjepnik i protucjepiša nisu dobili dovoljan broj glasova, uz prodišnik postoji već hrvatska riječ dišnik u istom značenju. Kovidnica, riječ koja je dobila najviše glasova i koju je predložilo četvero tvorbenjaka neovisno jedni o drugima, upotrebljava se već, ali ne za kovid potvrdu, nego za kovid novčani dodatak (isti tvorbeni način kao božićnica i uskrsnica). U uži je izbor ušlo i potresište kao naziv za mjesto potresa, mjesto stradalo potresom. Uz potresište stigla je i riječ poplavište kao mjesto poplave. Pozornost je Povjerenstva privukla i riječ naleđnik za ruksak, iako postoji hrvatska riječ naprtnjača; obuvalica za žlicu za cipele (međutim ta je riječ već potvrđena u upotrebi), dosjetica za aforizam; rajčić za cherry tomato. Ponovno smo dobili hrvatske riječ za influencera – utjecajnik i utjecatelj, međutim riječ utjecajnik smislio je i upotrijebio Igor Čatić prije nekoliko godina.
Bez obzira što nisu proglašene najbolje riječi, natječaj je iznjedrio nove dobre riječi, pokazao da u govornika postoji želja da se nepotrebni anglizmi zamijene hrvatskim riječima i da se za nove pojmove koji ulaze u hrvatski jezik pronađu hrvatske riječi.
Usporedimo li se s Amerikancima i Nijemcima (koji su svoje najbolje nove riječi proglasili u siječnju), razlikujemo se. U njih se uvijek biraju riječi već potvrđene u upotrebi i najčešće iz političkog i društvenoga života. Riječi u njih ne moraju biti nove, mogu biti i poznate riječi kojima se pripisuje novi sadržaj. Tako su Amerikanci izabrali riječ insurrection – nasilni pokušaj preuzimanja vlasti koji se u njih dogodio 6. siječnja 2021., a Nijemci Wellenbrecher – lukobran, ali doslovni prijevod jasnije kaže o čemu je riječ – onaj koji lomi valove – a odnosi se na zaštitne mjere protiv pandemijskih valova, mjere koje su ih lomile.
Nagrade se uručuju u Lipiku
Natječaj časopisa Jezik traje. Ovo kolo završava 22. prosinca 2022. Izabere li Povjerenstvo tri najbolje riječi, nagrade su novčane i svečano se i javno uručuju u Lipiku. Prijedloge (najviše pet riječi), šaljite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Prednost imaju zamjene za nepotrebne anglizme, a riječi ne smiju biti potvrđene u upotrebi.
Izvor: Časopis Jezik; Sanda Ham
- PIŠE: Iva Širac
- 1933
Uz kultnu priču „Ježeva kućica“ Branka Ćopića te zanimljivog, zabavnog i originalnog nastavka „Ježeve kućice 2“ autorice Pakračanke Ljiljane Babac, Pakrac će dobiti i pravu ježevu kućicu te istoimeni crtani film zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i medija. Gradu Pakracu je u sklopu programa razvoja publike u kulturi odobreno 25.900 kuna za izgradnju Ježeve kućice dok je KPD „Sloga“ dobila 9.000 kuna za izradu crtanog filma.
Riječ je o projektu Grada Pakraca u suradnji s Udruženjem obrtnika Pakraca i Lipika koji će, osim što će donirati materijal, i izgraditi pravu malu Ježevu kućicu zajedničkom akcijom građana, djece i obrtnika, a bit će smještena u blizini područnog vrtića pod Kalvarijom. Kućica će biti napravljena od drveta, malih dimenzija da u nju mogu ući samo djeca, unutra će se nalaziti stol i stolice, a unutrašnjost ukrašena motivima ježa. Ispred kućice, u ježevom dvorištu, bit će izrađen veliki drveni stol i klupe gdje će se odvijati različite edukativne i zabavne aktivnosti.
Kako nam je rekla Zrna Garača, viša stručna suradnica za gospodarstvo i EU fondove u Gradu Pakracu, osmišljene aktivnosti za djecu su zaista raznovrsne, od različitih likovnih, plesnih, dramskih radionica i pričaonica uz animatore, a cilj je razviti novu publiku među populacijom djece od 1 do 11 godina i njihovih obitelji, razviti vještine čitanja i komunikacije, stvoriti i razvijati ljubav prema knjizi i čitanju, steći navike sudjelovanja u kulturno-umjetničkim programima, ali istovremeno promovirati priču ''Ježeva kućica 2'' naše pakračke autorice.
S obzirom da će izgrađena Ježeva kućica biti otvorena za sve sugrađane, osim što će biti organizirani i kolektivni dolasci vrtićanaca i osnovnoškolaca, djeca će s roditeljima moći slobodno doći i posjetiti kućicu i dvorište u svako doba dana, za vrijeme trajanja programa, ali i nakon, dodala je Garača. Ugovor je potpisan i uskoro kreću radovi na izgradnji kućice, a o svim aktivnostima projekta građani će biti naknadno obaviješteni.
Uskoro i pakrački crtić „Ježeva kućica“
Iz istog ministarstva u sklopu programa vizualnih umjetnosti KPD „Sloga“ Pakrac odobreno je 9.000 kuna za izradu istoimenog crtanog filma. Kako nam je rekla Dubravka Špančić, u planu je napraviti crtić sličan onome kojeg su izradili prije dvije godine naziva „Banchi“ s likom pakračke kune čime bi Pakrac dobio još jedan lokalizirani crtani film i promidžbeni materijal, a detalje o načinu izrade crtića i budućim suradnicima još trebaju konkretizirati.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1727
KPD „Sloga“, nakon mjuzikla iz 2019. godine “Tko pjeva zlo ne misli“, ima ponovo jedan veliki scenski projekt, mjuzikl naslovljen „Dobri jarani“ koji je u subotu premijernom izvedbom ponovo oduševio prepuno gledalište Hrvatskog doma.
Mjuzikl je nastao suradnjom „velikih i malih“, profesionalaca (rock sastava Zabranjeno pušenje) i amatera - glumačke sekcije „Sloge. Libreto je pripremila Dubravka Špančić, koja ponovo potpisuje i režiju. Sama kaže da je inspirirana scenarijem dugometražnog filma "Balada o Pišonji i Žugi", sadržajem odabranih songova koristeći pri tom 22 uspješnice Zabranjenog pušenja. Radnja mjuzikla se odvija u Sarajevu i dotiče Pakrac. Nastoji se predočiti život mladih sa socijalno društvenih margina velikog grada, suočenih sa životnim izazovima i problemima (od droge, kriminala, ljubavi i rastanaka do nacionalnih i etničkih razlika), a koji streme zajedničkom cilju i njeguju istinsko prijateljstvo.
Mjuzikl je suvremeno koncipiran i nema klasičnu strukturu s uvodom, zapletom i raspletom već je uprizoren kroz 32 scene međusobno povezanim istim likovima koji, uobičajeno kod ove režiserke, većinom dolaze iz polusvijeta: većih i manjih kriminalca, dilera, korumpiranih policajaca, sponzoruša, „dvorskih luda“ kojima su suprotnost dvije zabrinute majke jer život njihovih sinova ne ide u smjeru kojem bi one željele pri čemu je za većinu najveće postignuće uhvatiti modne piste Milana ili doći na more. U dijalozima kroz te scene u prepoznatljivim sarajevskom žargonu, poznavatelji glazbenog rada „Zabranjenog pušenja“ će naslutiti koji je sljedeći njihov hit na redu za izvođenje i tako 22 puta pri čemu su, uz zborno pjevanje praćeno plesnim točkama, priliku za solo dionicu dobilo skoro sva 22 glumca ili člana glazbenog sastava stalno prisutnog na sceni. Pri tome je na publiku naročitodojam ostavila izvedba hita „Piccola storia de grande amore“ (Male priče o velikoj ljubavi) u interpretaciji studentice glazbene akademije Marte Filipović i Marija Baraća.
Spoj starih i novih izvođača
Radnja nema neku posebno dominantnu ulogu, ali su češće na pozornici od drugih debitant Leo Lapaš koji je odlično odigrao ulogu Halija, te već od prije poznat Daron Duhač Lalić kao Dino. Iz ranijih „Sloginih“ projekata i u ovom mjuziklu srećemo na pozornici Matka Šuperinu, Grgura i Gretu Špančić, Ninu Babojelić, Stelu Major, Kseniju Vacek, Emi Ančić, Laru Zeleniku, Leona Krajačića. No po prvi put u vrlo dobroj ulozi policajca Murge imamo Benjamina Stanojeva, potom Luku Fehera, Ivana Abrića, Dragana Starivlaha i od prošle jeseni našu novu sugrađanku Severinu Popov. Dodatna vrijednost predstave jer u tome što je uz od ranije prisutnu mladost iz srednje škole ili s početka studija D. Špančić uspjela na kazališne daske, bilo kao glumce, pjevače ili članove orkestra, a najčešće sve to, „izvući“ i naše nešto starije sugrađane koje poznajemo s lokalne glazbene scene poput Predraga Kukića, Deana Nagya, Josipa Kneževića Nešu i već spomenutog Baraća.
Sve to je rezultiralo s više od dva sata dobre muzike i zabave, ponešto smijeha pa ne čudi da je dio publike kraj predstave dočekao na nogama isprativši aktere ovacijama pri čemu za dio njih su zaslužni, uz autoricu D. Špančić, spomenuti glumci-pjevači sa scene i Jozo Hodak i Krešimir Mađaroši, zaduženi za tehniku. Za nadati se da je iste dojmove kao publika stekao i selektor Festivala hrvatskih kazališnih amatera na kojem je Sloga 2019. pobijedila prethodnim mjuziklom postavši te godine i službeno najbolja amaterska predstava u Hrvatskoj, koji je u subotu također bio u gledalištu.
Potvrda višegodišnjeg kontinuiteta kvalitetnog rada
Mjuzikl je odraz višegodišnjeg kontinuiteta kvalitetnog rada Dubravke Špančić u KPD „Sloga“ pri čemu se ona ne zadovoljava površnošću i ispunjavanjem forme već poseže za zahtjevnim i ambicioznim projektima. To je prisutno još od 2019. godine i izuzetno uspješne adaptacije mjuzikla „Tko pjeva zlo ne misli“ za što je „Sloga“ dobila i ne mala sredstva na natječaju EU kojima je za Društvo nabavila značajan dio neophodne opreme za realizaciju tog, ali i kasnijih uspješnih filmskih i scenskih predstava različitih žanrova, kao dugometražni igrani film „Eržika plemenita“, crtani film „Banchi“ te lanjsku kazališnu predstavu „Baba Nikinica i odbjegle vjernice“, sve s prepoznatljivom lokalnom tematikom. Uspjeh je tim veći jer je većina toga nastala u ograničenim epidemiološkim uvjetima, ali i zbog činjenice da Dubravka u tim projektima uglavnom radi sa srednjoškolskom populacijom koju po završetku srednje škole zbog odlaska na studij ili drugih životnih prilika „gubi“ te uvijek mora osvježavati glumački kadar što ona radi vrlo uspješno. Stoga i pohvala spomenutoj nekolicini starijih sugrađana koji su se prihvatili glumačkog, pijevnog i plesnog amaterizma na sceni što u ovako maloj sredini vjerojatno nije bilo lagano.
Danima unaprijed rasprodano gledalište potvrđuje da je i šira pakračka publika prepoznala sve te vrijednosti i nagradila trud izvođača odazivom kakav zaslužuju plaćenim ulaznicama, na što pakračka publika bilo da se radi o sportu, a još više kulturi, nije navikla i teško prihvaća da za vidjeti javne nastupe, ne osoba s televizijskih ekrana nego svojih rođaka, prijatelja, susjeda treba nešto i platiti jer i amatersko stvaralaštvo uvijek zahtijeva popratne troškove.
Daljnja sudbina predstave nije poznata osim da će biti ponovo izvedena sljedeće subote u 19 sati za pakračku publiku koja je ostala bez ulaznica za premijeru.
Sejo Sexon: Predstava spojila dva grada slične sudbine
Predstavi su nazočila i dva člana „Zabranjenog pušenja“; frontmen Davor Sučić, poznatiji kao Sejo Sexon i bubnjar Branko Trajkov koji je i ranije surađivao sa „Slogom“.
„Ova predstava je spojila dva grada slične sudbine, slične priče. Doista hrabar pokušaj, veliki zalogaj za amatersku ekipu i mislim da su impresionirali svakog tko je večeras došao na ovu predstavu. Bilo je još sličnih pokušaja adaptacije naših pjesama, ali mislim da niti jedan nije bio tako uspješan. Ovdje smo vidjeli neki novi pristup i osvježenje sadržaja cijele priče pri čemu se do sada nitko nije usudio spojiti sudbinu dva grada i ljudi koji su proživjeli slične stvari mada udaljeni stotine kilometara. Pakračani su poprilično to adaptirali, ali pjesme su tu da se mijenjaju i prilagođavaju i to su uradili jako dobro,“ rekao nam je nakon predstave popularni Sejo.
- PIŠE: Iva Širac
- 1421
Poetska spomenica 123. brigadi HV Požega zbirka je 30 domoljubnih pjesama odabranih na natječaju provedenom prošle godine u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata PSŽ u kojoj je simbolično odabrano 30 pjesama - svaka za jednu godinu od osnutka 123. brigade. Ideja spomenice je napraviti korak dalje u obilježavanju obljetnica te ostaviti trag u književnom stvaralaštvu naše županije, potaći branitelje, stradalnike, roditelje poginulih branitelja, studente, učenike i sve one koji čuvaju emociju u sebi, iznjedriti je u ovom slučaju kroz stihove, rekla je sinoć Ljerka Pavković, predsjednica Palijativnog tima Lipa,organizatora promocije održane u gradskoj vijećnici kurije Janković kao poklon Gradu Pakracu, braniteljima i stradalnicima te zahvalu za hrabrost tijekom Domovinskog rata zajedno sa partnerima udrugom ratnih veterana 63.“A“ samostalne gardijske bojne zbora narodne garde RH Požega i udrugom hrvatskih branitelja oboljelih i liječenih od PTSP-a Pakrac-Lipik.
Riječ je o projektu realiziranom povodom obilježavanja 30. obljetnice osnutka te postrojbe. Javni natječaj bio je raspisan u veljači, a na njega se prijavilo 19 autora sa 112 pjesama. Od njih je izabrano 30 koje su uvrštene u zbirku domoljubnih pjesama. Željko Mekić Delić, Verica Sinjaković, Dubravka Marić, Sandra Halt-Ćuže i Irena Kalan jedni su od autora koji su prisustvovali sinoć na promociji interpretirajući ne samo svoje, već i stihove drugih autora.
„U poetskoj spomenici čitamo 30 pjesama 13 pjesnikinja i pjesnika, i tu je 13 stilova, poetika, doživljaja i života. 30 pjesama kao 30 molitava, rapsodija i himana ponosne slave, vjere i ideale, ljubavi i žrtve za domovinu, pjesme koje obnavljaju sjećanje našeg Domovinskog rata kao jedinstveno djelo ljubavi. To je važno za naglasiti jer s mržnjom smo napadnuti, doživjeli smo veliku bol i ona je zajednički naziv gotovo svih pjesama ove spomenice, no jednako tako i svjesnost što smo obranili i što nam još valja steći. Neprijatelj nas je podsjetio što je domovina, koliko ona vrijedi, a vrijedi sve“, govorio je o samoj zbirci, kao i o domoljubnoj poeziji, dr. sc. Vladimir Lončarević, povjesničar književnosti iz Zagreba.
Spomenica - simbol opstanka ono lijepog
Urednica poetske spomenice i jedna od autorica Irena Kalan rekla je kako je spomenica simbol opstanka onog lijepog u nama, onoga što nitko ne može oduzeti, a to je duh – isti onaj koji je branitelje vodio kroz mračna vremena, kao i ljubav prema rodu i domovini sa svim njenim vrlinama i manama. „Domovina nisu političari, nisu granice, to je pojam pripadnosti koji nosimo u srcu gdje god da jesmo i u tome je njena beskonačna ljepota i nemjerljiva vrijednost. Domoljubi nisu oni koji iz nas i iz nje izvlače osobnu i materijalnu korist, već oni koji devedesetih nisu dvojili kamo će, ali i oni koji posljednjih godina ostaju u Hrvatskoj vjerujući u bolje sutra i sami ga djelovanjem nastoje učiniti boljim“, istaknula je Kalan.
S obzirom da je poetska spomenica posvećena 123. brigadi, o ustrojavanju same brigade govorio je umirovljeni bojnik Mario Kalan te zahvalio svima što na području kulture ostaje zapis o najvećoj žrtvi koju su branitelji podnijeli u ratnim vremenima.
Dinko Tandara, izaslanik predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, čestitao je svima koji su sudjelovali u izdavanju zbirke te izrazio zadovoljstvo što se i kroz stihove progovara o patnji i kalvariji koju su prolazili hrvatski branitelji.
Ivana Šušnjić, pročelnica Ureda Grada Pakraca, i Ferdinand Troha, požeško-slavonski dožupan, izrazili su zadovoljstvo i ponos što je predstavljanje poetske spomenice našlo mjesta u obilježavanju početka Domovinskog rata, posebno u Pakracu, gradu heroju koji pamti i svjedoči o mnogim događanjima iz najtežih dana za hrvatsku domovinu.
Goste i posjetitelje pozdravio je i Miroslav Ivančić, predsjednik Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, ukratko predstavivši projekt „Lampsi - podrška lokalnoj zajednici“ kojeg trenutno provode u svojoj udruzi, a o svim aktivnostima govorila je i koordinatorica projekta Katarina Jurišić.
Sinoćnjim događanjem završilo je ovogodišnje obilježavanje 31. godišnjice početka Domovinskog rata.
