- PIŠE: Pakrački List
- 807
U sklopu programa „Advent u Pakracu“ sutra 5. prosinca s početkom u 17 sati u Gradskoj knjižnici Pakrac bit će organizirana adventska pričaonica za djecu od 3 do 6 godina. Nakon pričaonice, najmlađi, ali i oni stariji, moći će sudjelovati i u kreativnim radionicama.
- PIŠE: Pakrački List
- 808
Kao uvod u adventska događanja u Muzeju grada Pakraca 4. prosinca bit će organizirana božićna radionica za sve uzraste s početkom u 18 sati. Djelatnice pakračkog muzeja za sve posjetitelje pripremile su radionicu izrade božićnih čestitki.
„Čestitke ćete na radionici izraditi i ispisati sami, a mi ćemo vam ih poslati i tako vjerujemo usrećiti vaše najdraže! Ponesite adrese na koje želite poslati svoju božićnu poštu, a sve ostalo ćemo napraviti mi za vas. Dođite do muzeja, budite kreativni i osjetite duh Božića“, pozivaju građane iz pakračkog muzeja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1054
Putopis naziva „Približavanje zore: put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku“ donosi autentičnu priču o drevnom budističkom hodočašću na jednom od četiri japanska otoka koji je sinoć predstavila autorica Maja Klarić u Gradskoj knjižnici Pakrac.
Autorica je zaslužna za popularizaciju žanra putopisne poezije u Hrvatskoj, kojeg je dobila spajajući svoje tri velike strasti: putovanja, poeziju i pisanje. Njena peta knjiga ''Približavanje zore: Put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku'', sadrži prozne i poetske zapise oslanjajući se na japansku književnu vrstu haibun u kojoj se miješaju proza i haiku.
Na ovaj put, kako je rekla Klarić, krenula je 1. veljače 2018. godine s partnerom Goranom Blaževićem, a trajao je skoro dva mjeseca tijekom kojih su, s ruksacima na leđima, propješačili 1100 kilometara i posvjedočili prelasku oštre zime u toplo proljeće, stigavši na cilj točno u vrijeme sakure, čuvenog cvjetanja trešanja.
Jednosatno predavanje Maja je upotpunila fotografijama i video zapisima koje su nastale tijekom putovanja opisavši kako je ono hodočašće koje se sastoji od 88 službenih hramova i brojnih drugih svetišta, a podrazumijeva spajanje svih 88, zatvaranjem punog kruga oko otoka. Opisala je osnovne karakteristike tog puta, pripremne i logističke informacije te ispričala opise i legende vezane uz hramove te uvod u budizam i zen-budizam. Spomenula je i važnost štapa kojeg su cijelo vrijeme putovanja nosili sa sobom i koji zapravo predstavlja redovnika Koba Daishija kojeg se prati, čovjeka koji je boravio u svim tim hramovima, smatranog važnom duhovnom figurom drevnog Japana.
Uz putopisno-poetsku priču o Japanu posjetitelji su sinoć imali prilike uživati i u odličnoj šalici čaja koji je za ovu prigodu pripremio Đorđe Cvijić, majstor čaja, koji je bio i redoviti gost na Multipaku.
Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac, Šibenčanka Maja Klarić gostovala je u pakračkoj knjižnici i prošle godine kada je predstavila knjigu Vrijeme badema, putopis s hodočašća na grob sv. Jakova u Santiago de Composteli.
- PIŠE: Pakrački List
- 927
Gradska knjižnica Pakrac organizira putopisno predavanje i predstavljanje knjige autorice Maje Klarić "Približavanje zore: put 88 hramova na japanskom otoku Shikoku" koje će biti održano 27. studenog (srijeda) s početkom u 18 sati u prostoru knjižnice.
Ovo je jedinstvena priču o Japanu i drevnom budističkom hodočašću na otoku Shikoku, najmanjem od četiri glavna japanska otoka. Autoričin je put trajao skoro dva mjeseca tijekom kojih je s ruksakom na leđima propješačila 1100 kilometara i posvjedočila prelasku oštre zime u toplo proljeće, stigavši na cilj točno u vrijeme sakure, čuvenog cvjetanja trešanja. Hodočašće se sastoji od 88 službenih hramova i brojnih drugih svetišta, ponajviše šintoističkih. Osim autoričinog putovanja, knjiga nas upoznaje i s putovanjima najvećeg japanskog haiku pjesnika Matsua Basha kao i redovnika Kukaija, utemeljitelja hodočašća o kojem je riječ.
- PIŠE: Pakrački List
- 898
„Biti in“ je elektronska brošura za osobe s invaliditetom nastala u suradnji KPD „Sloge“ Pakrac i Grada Pakraca uz poticaj Zaklade „Slagalica“ iz Osijeka, koja će biti predstavljena javnosti sutra (26. studenog) u 17,30 sati u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman uz besplatnu senzornu projekciju filma „Nevjerojatna priča o divovskoj kruški“ u trajanju od 80 minuta namijenjenog djeci i mladima s poremećajem senzorne integracije, ali i svim ostalim.
U izradi elektronske brošure, koja se može preuzeti putem interneta i koja sadržava popis prava osoba s invaliditetom i kako ih ostvariti na području našega grada, kako nam je rekla Dubravka Špančić, tajnica „Sloge“, sudjelovali su aktivisti različitih pakračkih udruga, ali i nadležnih socijalnih službi, službenici koji u opisu svoga posla imaju ovo područje života, a namijenjena je osobama s invaliditetom i svima o kojima smo dužni kao dio zajednice voditi brigu u izjednačavanju mogućnosti sa zdravim osobama. Brošura će biti promovirana na katu Hrvatskog doma (u dvorana „Ivan Nemet“), a film u kino sali.
Film govori o tome kako život mirno prolazi dok glavni likovi Prugica i Sebastijan ne pronađu poruku u boci u gradskoj luci. Poruku je poslao gradonačelnik koji se javlja s Tajanstvenog otoka gdje je došao do velikog otkrića. Film je snimljen prema istoimenoj dječjoj slikovnici.
Kino dostupno svima
„Postoji mnogo poteškoća s kojima se suočavaju djeca s poremećajem senzorne integracije i zato ne sudjeluju često u redovnim programima o kojima mi koji nemamo poremećaj vrlo jednostavno odlučujemo. Svijet je pun podražaja s kojima se djeca ne znaju nositi kako treba, a neki od najčešćih koji čine poteškoće su: glasan zvuk, jako svjetlo, blizina drugih (nepoznatih) ljudi, sjedenje na istom mjestu duže od nekoliko minuta, praćenje brzine izmjene slika, scena... Da kino bude inkluzivno, odnosno dostupno svima, kao mjesto gdje djeca mogu biti ono što jesu – ni dobri ni loši, ni poslušni ni neposlušni – jednostavno svoji bez obzira na poseban ritam i režim prehrane, alergije, autizam, ADHD, bilo kakve poteškoće u razvoju, nastojimo barem jednom godišnje otvoriti kino njima. Stoga smo izabrali film s malo likova i jednostavnom radnjom, bez naglih i jakih zvukova, bez reklama i dugih najavnih špica. Prigušit ćemo upaljeno svjetlo, smanjiti zvuk, dozvoliti djeci da prošeću tijekom projekcije, da ponesu svoju omiljenu igračku i dođu u kino uživati u puno boja žive slike koja stimulira: jednostavno, koncizno i svrsishodno“, pojašnjava D. Špančić.
Ovo je četvrta ovakva manifestacija u tri godine za redom koju organizira KPD Sloga, a prijašnjih godina su je posjećivali i korisnici daruvarskog Centra Rudolf Steiner koji su pozvani i ove godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1002
„Ukoliko lokalno stanovništvo nema pozitivan stav prema baštini, uzalud je sav trud stručnjaka. Vaš odaziv večeras, ali i na terenu ovog ljeta kada su nas posjećivali građani zanimajući se za nalazište, govori o lijepoj perspektivi“, rekao je sinoć pred punom gradskom vijećnicom kurije Janković dr. sc. Juraj Belaj, znanstveni savjetnik na Institutu za arheologiju u Zagrebu, na predavanju u kojem je predstavio rezultate nakon treće godine arheoloških istraživanja starog grada Pakraca.
Na početku predavanja prisutnima se obratila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je ovo istraživanje važno za našu zajednicu, našu osobnost, da utemeljeno saznamo tko smo danas, koja je naša povijest i što nam s nalazi pod nogama, stoga će Grad Pakrac i dalje financijski pratiti arheološko istraživanje Starog grada Pakraca dodavši kako postoji velika želja da se nalazište jednog dana pretvori u arheološki park.
U uvodnom dijelu dr. Belaj je ukratko prezentirao prve dvije godine istraživanja, zaključivši kako su u kasnijem srednjem vijeku, kada se i po prvi put spominje Pakrac i neki objekti u naselju, vežu uz viteški red ivanovaca, a nešto kasnije i templara. Tako i Pakrac kao grad nastaje upravo oko ivanovačke kapele, a potvrda da je kovnica banovca bila u Pakracu govori da je Pakrac već bilo utvrđeno naselje određene važnosti jer kovnica novca ne bi bila bilo gdje.
Najznačajniji nalaz kojeg su ove godine pronašli arheolozi je zaključni zid kapele i sada možemo govoriti o njezinoj ukupnoj veličini, otprilike nekih 15-ak metara. Arheolozi su došli do vanjskih obrisa sa svih strana crkve, jedino su istočni uglovi crkve dosta oštećeni, vjerojatno zbog vađenja kamena ili prilikom gradnje kule ili čak novije gradnje nekadašnjeg objekta Doma zdravlja. Za stubište u kapeli, koje je jedino zasad slično pronađeno u ivanovačkoj crkvi u Šopronu u Mađarskoj, pretpostavlja se da je vodilo na nekakav kor ili galeriju. Otkrivene su u cijeloj visini baze stupova koje su prekrasno ukrašene te nađeni ulomci kamene arhitekture, rebara od svodova i stupići od takozvanih bifora odnosno dvostrukih prozora iz 13. i 15. stoljeća. Od ostalih predmeta nađeni su ostaci okova knjige, što je u kasnom srednjovjekovlju predstavljalo važne detalje ukrašavanja uglova korica knjiga, što govori o pismenosti na području grada, kamene kugle, koštani recipijent za barut te olovni pečat za sukno. „Pronađen je početak kule koja je bila naslonjena uz crkvu, pretpostavlja se da je ona dograđena kada su zidovi crkve već bili pojačani negdje na prijelazu iz 15. na 16. stoljeće što govori da je kapela uz sakralnu funkciju postala predfaza za čvršće utvrđivanje Pakraca u doba približavanja osmanlijske opasnosti“, rekao je dr. Belaj.
Arheolozi su pronašli nekoliko grobnica i samo u jednoj našli ostatke kostiju, pretpostavljajući da su ostale ekshumirali sami stanovnici kada su napuštali Pakrac ili Osmanlije kada su zauzeli grad. Uz to, nađeni su ostaci ukopa novorođenčeta te ostaci kostiju konja. U velikoj jami koja je nastala u mlađe doba, u njenim profilima, može se vidjeti još lijesova koji su očito stariji od pronađenih što govori o organiziranim ukopima. Njihova istraživanja tek slijede iduće godine.
„Mislim da su dosadašnja istraživanja vrlo potencijalna i ovdje se trebaju udružiti arheologija, povijest umjetnosti i povijest arhitekture. Istraživanja svakako treba nastaviti jer bismo u Pakracu mogli pripremiti prikaz Pakraca od najranijih vremena, na samom lokalitetu, što bi, vjerujem, Pakračanima bilo na ponos, a turistima zanimljiva destinacija“, rekao je dr. Belaj.
Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, izrazila je zadovoljstvo što je interes za arheološka istraživanja među građanima velik te što iz godine u godinu dolazimo do odgovora na neka pitanja, dok se istovremeno otkrivaju nova, što govori da istraživanja idu u dobrom smjeru.
