Zbrinjavanje otpada je područje življenja koje doživljava zadnjih godina stalne zakonske i organizacijske promjene, ali postaje i sve skuplje. Što se trenutno događa na lokanoj razini na tu temu i kakvi su planovi u bližoj budućnosti, pitali smo Josipa Bišćanina, direktora Komunalca. S njim smo ujedno razgovarali oko nedavno završenog ciklusa energetske obnove na stambenim zgradama Pakraca i Lipika, ali i o druge dvije djelatnosti ove tvrtke – održavanju groblja i dimnjačarskoj službi.  

Što se događa na našoj deponiji Crkvište na Krndiji, odnosno zašto još nije proradilo tamo izgrađeno reciklažno dvorište?

Svi radovi su doista završeni. No tijekom provođenja projekta koji je od pripreme do završetka gradnje trajao deset godina došlo je do izmjena u pogledu konačnog kapaciteta odlagališta. To je zahtijevalo izmjenu i dopunu glavnog projekta što je posao projektanata. Sada je to napokon gotovo i mi smo temeljom toga tražili suglasnosti kod svih nadležnih službi. U očekivanju smo njihovih odgovora za što im je rok 15 dana, nakon toga ćemo organizirati tehnički pregled i ako prođe sve u redu, što su naša očekivanja, tijekom rujna bi s radom moglo započeti reciklažno dvorište.

Znači li to da će u rujnu građani moći besplatno dovesti nekih 50 vrsta sortiranog otpada u reciklažno dvorište i kakvo će biti njegovo radno vrijeme?

Reciklažno dvorište od rujna

Da, a detalji u pogledu radnog vremena još nisu razrađeni, radit će se svakog radnog dana na način da se građanima omogući dovoz otpada i nakon njihovog radnog vremena, odnosno nakon 15 sati i subotama. Koliko točno, to ćemo odrediti ovisno o potrebama i interesima građana. Sadašnja razmišljanja su takva da ne zapošljavamo nove ljude već ćemo to popuniti iz naših kapaciteta, a praksa će pokazati o kojim količinama je riječ i koliko je to posla te da li su potrebne dodatne izmjene u organizaciji rada i radnog vremena.

U našem dvorištu na Gavrinici postoji sva oprema za reciklažno dvorište kao što su razni spremnici, kontejneri, vage, preša i samo čekamo tehnički pregled objekata da je preselimo i montiramo što će trajati nekoliko dana.

Je li tih 50-tak vrsta sekundarne sirovine problem zbrinuti dalje?

Najveći problem je plastika s obzirom na trendove koji se događaju na globalnoj razini i zbrinjavanje toga će biti najskuplje. Nije sva plastika reciklabilna i mi ćemo morati razdvajati na one polimere koji se mogu reciklirati i na one koje se moraju zbrinuti na druge načine.

Može li se dvorište samo sebe financirati kroz plasman sirovina?

Po mom mišljenju ne.

To znači da će to dodatno tražiti financiranje građana što izaziva strah. Nije sporno da građani podržavaju sve te izmjene koje idu za smanjivanjem odbačenog otpada. No netko to mora platiti. Zadnji put ste korigirali cijene odvožnje otpada lani u travnju. Trebaju li građani strahovati za povećanje cijena?

Smatram da do određene korekcije cijena treba doći, konačni iznos će ovisiti o ukupnim optimizacijama procesa. Na primjer, u ovom trenutku Komunalac kante s miješanim kućnim otpadom na kućnom pragu prazni četiri puta mjesečno i jedanput papir. Naši podaci, bazirani na godini dana očitanja odvoza spremnika za miješani komunalni otpad, pokazuju da građani predanu količinu miješanog komunalnog otpada smanjuju. U ovoj godini prosjek predaje kanti, bez građana koji nisu predali niti jednom, iznosi 2,05 kanti mjesečno po domaćinstvu.

Mi šaljemo kamion i ljude četiri puta mjesečno. Izgleda nepotrebno i razmišlja se da dva puta mjesečno prazne kante s miješanim komunalnim otpadom, a po jednom mjesečno kantu s papirom i buduću  kantu s plastikom. Na taj način ne povećavamo trošak energije i trošak ljudskog rada, a ostvarujemo isti učinak za korisnike pa nema dodatnih troškova i u tom dijelu nema potrebe za dizanjem cijena. Međutim, trošak rada budućeg reciklažnog dvorišta sigurno će povećati troškove poslovanja.

Kako se rješavaju miješanog otpada obitelji koje nisu niti jednom predale kantu?

Odlukom naših vlasnika, znači oba grada, sve obitelji i pravne osobe su dužne plaćati naknadu za zbrinjavanje otpada na način da plaćaju mjesečni paušal i pražnjenje najmanje jedne kante. Od te odluke izuzimaju se obitelji koji uz potvrdu HEP dokažu da u zadnjih pola godine nisu potrošili više od 6 kilovata električne energije što znači da taj objekt ili uopće ne koriste za stanovanje ili ga koriste toliko malo (vikendice, drugi stambeni objekti i slično) da i nastali otpad mogu sa sobom ponijeti. Za takve objekte vlasnici potvrdu HEP-a moraju donijeti svakih pola godine. Inače, lani je usluga sakupljanja miješanog otpada otkazalo oko 200 naših korisnika. Riječ je o obiteljima koje su u potpunosti odselile iz ovog kraja ili u kojima je umro posljednji član obitelji.

Lani ste zbrinuli na Crkvištu oko 1900 tona miješanog komunalnog otpada. S obzirom na trend sortiranja, s obzirom na prisutnost zelenih otoka, raste li ili pada ta količina?

Vidljiv je trend smanjivanja miješanog komunalnog otpada. To vidimo očitavajući kante. Lani je prosjek predaje mjesečno kanti iznosio 2,33, a sada je već spomenutih 2,05.  U prvih šest mjeseci ove godine smo prikupili 50-tak tona otpada manje nego u istom razdoblju lani, a što pratimo vaganjem kamiona na odlagalištu otpada. Ne djeluje nešto bitno manje, ali je taj trend jako važan. Građani trebaju znati da je kapacitet odlagališta na Krndiji zakonski i projektno ograničen. Ako zadržimo trend prikupljanja godišnje oko 2000 tona, na Crkvištu ćemo moći odlagati miješani otpad još oko 6 godina. Smanjimo li te količine normalno je da se rok korištenja produžava, što je i cilj. Pitanje je što će biti sa zbrinjavanjem miješanog otpada kada popnimo kapacitete na Crkvištu. Morat ćemo ga odvoziti negdje drugdje, dalje, što će značiti i povećan trošak kako kroz transportne tako i troškove zbrinjavanja na regionalnim odlagalištima, trošak toga se reflektira na konačnu cijenu usluge. Stoga je jako bitno da koristimo sve resurse za sortiranje otpada kao što su sada postojeći zeleni otoci, kante za papir, kompostere koje smo podijelili, a uskoro i reciklažno dvorište i nadam se, dogodine, kanta za plastiku, što ne ovisi o nama nego o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji za cijelu Hrvatsku sufinancira i nabavlja nove žute kante. Nakon toga ta smanjenja bi trebala biti značajnija.

Građani se često pitaju da li se kontejneri na zelenim otocima redovito prazne u skladu s njihovom namjenom?

Da, to uopće nije sporno. Staklo izravno odvozi Unija. Plastiku pokupimo mi i plaćamo ovlaštenu tvrtku za njeno zbrinjavanje. Papir, kako onaj pokupljen na kućnom pragu tako i na zelenim otocima prodajemo.

Pred nekoliko mjeseci završili ste kao upravitelj zgradama drugi energetski ciklus obnove stambenih zgrada. U ovom ciklusu obnovljeno je u Pakracu i Lipiku ukupno 26 zgrada. Jesu li su one sve tehnički primljene?

Ne, ostala je još zgrada u Kalvariji 38 i Andrije Hebranga 6. Mislim da će to biti završeno do kraja kolovoza.

Je li bilo problema s izvođačima?

Da, može se reći. Negdje su bili veći, negdje manji. Rekao bih očekivano.

Financijski gledajući vlasnici su prošli jako dobro. U kom postotku su oni sudjelovali?

Otprilike između 10 i 20 posto, češće prema manjoj brojci, ovisno o veličini  zgrade, stana, pričuvi, dodatnim radovima. U podmirivanju svog dijela troška imali su dvije mogućnosti: plaćanje u gotovini odjednom i kreditno. Imali smo u primjeni oba slučaja.

S obzirom da je Komunalac i upravitelj zgrada i opskrbljivač plina, najčešćeg energenta za zagrijavanje u stanovima, da li ste analizirali što se događa s potrošnjom  nakon energetske obnove.

Dobri učinci energetske obnove

Definitivno da, to pratimo. Ne volimo izlaziti s tim brojkama u javnost jer se zima od zime po pitanju hladnoće razlikuje i za neke kvalitetnije zaključke treba pratiti minimalno pet zima unazad. Pored toga treba još neko vrijeme da se građani priviknu na korištenje ugrađenih mogućnosti i investicija u energetsku učinkovitost će se građanima sigurno vratiti, mada je to poprilično subjektivan doživljaj svakog pojedinačno.

U Komunalcu smo, nakon energetske obnove,  pratili potrošnju plina listopad 2018. – ožujak 2019.  kod pet korisnika za koje smo znali da u tim stanovima svakodnevno žive i njihovu potrošnju usporedili s pet prethodnih zima uštede potrošnje plina su bile od stana do stana od 45 do 63 posto. Smatramo analizu pouzdanom jer mi kao upravitelji zgrada, a ujedno i distributer ( tvrtka kćer Pakrac-plin), i opskrbljivač plinom imamo točne podatke o potrošnji prirodnog plina i zanimao nas je povrat investicije u stanoobnovu, ali i projekciju što će se nama događati u djelatnosti plinopskrbe u kojoj će sada biti vidljiv pad u potrošnji prirodnog plina s obzirom na broj stambenih jedinica koji je energetski obnovljen.

Vi ste na području Pakraca i Lipika upravitelj 72 zgrade/ulaza. Kroz ova dva ciklusa obnove obnovljeno je 40-tak zgrada. Imate li najave novog ciklusa?

Službeno ne, ali se nadamo da će doći do sljedećeg ciklusa. Prema našim informacijama dio vlasnika stanova koji nisu obnovljeni su zainteresirani za energetsku obnovu. Povećava se vrijednost imovine, postižu uštede u energetskoj potrošnji, popravljaju se vizure grada. Sve to diže interes kod stanovlasnika. Što se tiče neobnovljenih zgrada mi smo papirnato sve riješili oko vlasništva i ucrtavanja i kada se raspiše natječaj bit ćemo spremni za kandidiranje. No mogući problem su uvjeti natječaja. U prvom ciklusu Fond je sufinancirao 80 posto opravdanih troškova, a vlasnici 20. U drugom su vlasnici prošli još i bolje jer je Fond sufinancirao  60 posto, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova iz europskih sredstava oko 30, a vlasnici 10 posto. Kakvi će biti uvjeti u mogućem novom natječaju i hoće li se ponovo uključiti Ministarstvo, sada tih saznanja nemamo, ali je sigurno da će o uvjetima uvelike ovisiti interes vlasnika. Ja bih volio da sve zgrade energetski obnovimo, ali od kolega čujem da su se pripremama sada puno više uključili i drugi gradovi tako da je moguće da će uvjeti biti drugačiji, međutim dok se ne raspiše natječaj ne bih o tome.

Vaša sljedeća djelatnost je upravljanje grobljima. Kojim grobljima upravljate?

Trenutno s oba pakračka groblja te u Tornju, Badljevini, Kusonjima i obje Obriježi.

Rimokatoličko groblje se vidljivo proširuje?

Na žalost da, izrađuju se novi okviri i grobnice i pokušavamo sve to pratiti izgradnjom staza. Gledamo da pomalo ulažemo proporcionalno na svim grobljima kojima upravljamo.

Je li u planu što raditi na hortikulturnom uređenju jer je pred nekoliko godina na njemu posječeno sve što je moglo praviti hlad?

Taj plan postoji, u svakom slučaju želja postoji da se ono uredi što dostojanstvenije i na način da ljudi mogu sjesti u hlad i sakriti se od vrućine. No financijska sredstva za uređenje groblja nisu neograničena. Stalno važemo čemu dati prednost. Sada dolazi vrijeme sadnje zelenila i možda to ove godine iskoristimo i za takvu aktivnost.

Plaćaju li građani grobnu naknadu? 

Trećina grobnih mjesta „neaktivna“

Od onih koji su aktivni, dakle s poznatim korisnikom, uglavnom da. Naravno nikada se ne naplate svi fakturirani računi, razlika je nekih 10-tak posto, što smo onda prisiljeni rješavati tužbama. Veći je problem što, primjerice na najvećem Rimokatolikom groblju u Pakracu, od ukupno 2650 grobnih mjesta imamo 1740 aktivnih i 900 neaktivnih. Za neaktivne, nije poznat korisnik ili njegova adresa ili je predao grobno mjesto nama na upravljanje,  računi se ne ispostavljaju.

Unatoč tome još niste nikada prekopali niti jedan grob?

Ne, to je iznimno osjetljivo pitanje i u ovom trenutku o tome ne razmišljamo. Prostora za proširivanjem još imamo i to bi bila zaista krajnja mjera.

Od vaših djelatnosti ostala nam je još dimnjačarska služba. Puštaju li ljudi dimnjačara u kuće?

Veliki broj građana ne što baš i to nije dobro. Za koji tjedan će krenuti sezona grijanja i onda nama krene navala što organizacijski stvara problem jer ne može dimnjačar doći u isto vrijeme u svaku kuću. Čeka se zadnji trenutak. U tom segmentu bolja nam je situacija kod kućanstava koja se griju na plin jer distributer plina u svojim ciklusima zahtjeva certifikat dimnjačara na uvid pa je to već neki razrađen mehanizam mada oni dolaze jednom u 10 godina, ostalih devet godina je odgovornost vlasnika instalacija.
Prema vašim saznanjima, prelaze li ljudi u Pakracu na druge izvore grijanja, na drva, pelete?

Kod domaćinstava manje-više je to ustaljeno i nema bitnijih promjena, a fluktuacije u potrošnji ovise o intenzitetu zime. Ove godine je potrošnja plina u svibnju bila skoro veća nego u travnju. Kada se priključi ili isključi pet kućanstava na ukupnu potrošnju to nije niti moguće vidjeti. Mislim da „skidanja“ ili priključenja na plin nema nekih većih razmjera.

Lani vam je iz prostora na Gavrinici otišla tvrtka kćer „Vode Lipik“. Je li sada s prostorom situacija bolja?

U svakom slučaju je komotnije. Samo iz zajedničkih službi je otišlo petero ljudi, plus ljudi koji rade na terenu i zadnje vrijeme je bila apsolutna gužva. Sada je to normalizirano.