Krajem godine mogli bi početi radovi na izgradnji cestovne obilaznice oko Pakraca i Lipika što bi trebala biti najveća pojedinačna investicija na ovom području nakon rata vrijedna bezmalo 200 milijuna kuna. To proizlazi iz dokumenta „Rebalans plana nabave Hrvatskih cesta za razdoblje 01. 01. 2021 do 31. 12. 2021.“ gdje je na strani 6 stavka Izgradnja obilaznice Pakraca i Lipika prisutna sa 184 milijuna kuna uvećano za troškove nadzora (8,5 milijuna) i arheoloških istraživanja (2 milijuna), a kao rok izvršenja navodi se 24 mjeseca s početkom u posljednjem kvartalu ove godine. Na to nas je upozorio Damir Špančić, dugogodišnji pakrački gradonačelnik (1995-2004.) koji se u to vrijeme, ali i kasnije ponajviše zalagao za ovaj projekt.

Dodatnu ozbiljnost ovim planovima Hrvatskih cesta nalazimo u istom njihovom dokumentu na strani 17 gdje je planirano više od 13 milijuna kuna za rekonstrukciju dijela državne ceste DC47 u dužini od 2,7 kilometara na relaciji Lipik-Dobrovac, na području gdje bi se buduća obilaznica trebala sjeći i spajati petljom s postojećom cestovnom infrastrukturom za što je predviđen rok od 9 mjeseci s početkom radova u trećem tromjesečju ove godine.    

No pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, kao niti u gradskoj upravi o tome nemaju nikakvih dodatnih službenih informacija.

Država u državi

Obratili smo se stoga Hrvatskim cestama s upitima: znači li to do kraja godine dolazak radnika i mehanizacije na spomenuta radilišta? Da li je završena sva projektna dokumentacija i dobivena građevinska dozvola? Također smo zamolili neke konkretne tehničke podatke kao što je dužina ove dionice, njen početak i kraj, širina (profil) ceste, a naročito da li će završetak ove dionice istovremeno značiti njeno stavljanje u funkciju pa će se promet sa sadašnje ceste D5 koja prolazi kroz središta Pakraca i Lipika preseliti na novu obilaznicu.

Točno deset minuta nakon što smo poslali e-mail, reagirali su u Hrvatskim cestama mailom, ali pri tom nisu odgovorili niti na jedno pitanje. Odgovor koji potpisuje Tamara Peić objavljujemo u cijelosti: „Navedeno znači da je sukladno financijskim mogućnostima planirano pokretanje navedenih postupaka nabave u 2021. godini. Radovi bi započeli nakon što se okončaju postupci nabave za navedene radove i usluge. Obzirom na dugotrajnost postupaka nabave i moguće žalbe u istima, u ovom trenutku ne možemo precizno odrediti datum početka radova.“

Naravno da takvim odgovorom nismo bili zadovoljni pa smo novim mailom upozorili na činjenicu da nam državna tvrtka nije odgovorila niti na jedno pitanje. Odgovor smo dobili jednako tako brzo i sastojao se od točno dvije riječi „dostavljamo situaciju“ i u prilogu karta koju objavljujemo. Dakle, nakon tog kontakta nismo po tom pitanju postali ništa pametniji niti uvjereniji u realnost ovih planova. 

No prije nego što se pozabavimo kartom treba se vratiti u bližu povijest i objasniti cijelu ideju nastanka projekta pakračko-lipičke obilaznice, otkud i naša dugogodišnjaskepsaprema realizaciji tog povijesnog projekta koji bi nas trebao izbaviti iz sadašnje cestovne izolacije, bar kada su u pitanju kriteriji prometovanja u 21. stoljeću.

U službenim dokumentima od 2004. godine

Pakračko-lipička obilaznica, kao dio brze ceste Terezino Polje-Virovitica-Okučani-Stara Gradiška se po prvi put službeno spominje u lipnju 2004. godine na jedinoj sjednici Vlade RH ikada održanoj u Požegi. Govoreći na toj sjednici, tadašnji ministar mora, turizma i prometa Božidar Kalmeta, ili kako su ga novinari nazivali „ministar mora, neba i zemlje“, je istaknuo (Pakrački list broj 232) da je ova županija unazad deset godina bila najzapostavljenija u Hrvatskoj po pitanju cestogradnje te su stoga potrebe u njoj vrlo velike. Kao prioritet Kalmeta je istaknuo brzu cestu Lužani-Pleternica- Požega-Velika i ovaj naš pravac. Ako nekog tješi, nakon 17 godina od ovih istaknutih prioriteta, kao što se mi i dalje vozimo kroz naselja u jednoj traci isprojektiranoj u vrijeme pojave prvih automobila, jednako tako (ne)kvalitetno prometuju i Požežani svojom prioritetnom „brzom cestom“.

Nakon toga, kroz ovih 17 godina, priča o brzoj cesti i pakračko-lipičkoj obilaznici se od vremena do vremena palila i gasila, najviše u predizborno vrijeme, selila se iz jednog u drugi četverogodišnji državni plan cestogradnje.  

Od Krndije do Dobrovca

Iz karte je vidljivo, kao što je to i predviđeno Prostornim planom uređenja Grada Pakraca još iz 2007. godine, da bi obilaznica trebala započeti sjeverno od Pakraca, negdje preko puta skretanja za Crkvište, ići istočno (prije) Novog Majura, zapadno (iza) Prekopakre, Klise, jezera Raminac i s ostalim prometnicama spajati se između Lipika i Dobrovca, vjerojatno u blizini ergele. Na njoj je u ukupnoj dužini od oko 12 kilometara predviđen privremeni spoj na Crkvištu, podvožnjaci u Novom Majuru i Matkovcu, nešto što struka zove nužni prijelaz na dva mjesta iznad Klise, te čvor Dobrovac. Ako ništa drugo, svih ovih godina to je konstanta, kao i plan nastavka njene izgradnje na sjever zapadno od Badljevine i Daruvara, odnosno od sadašnjeg postojećeg cestovnog pravca D5, odnosno na jugu pored Čaglića i Okučana do novog graničnog  prijelaza kod Stare Gradiške. Nekoliko godina poslije te 2004. kod Čaglića je dodan odvojak prema Bairu koji se spaja s nedavno izgrađenim ulazom-izlazom na autoput kod Lipovljana što bi nam trebala biti najbrža veza sa Zagrebom. Sve to zvuči previše dobro da bi nam se dogodilo u skoro vrijeme.

D-5 RARK

Na Internetu, kada se ukuca pojam brza cesta D5 dobije se podosta poveznica, no dio tih dokumenata nije aktivan, odnosno nedostupan je. Dio se odnosi na razne rekonstrukcije postojeće D5, ali nekih konkretnih planova i pouzdanih tehničkih pokazatelja nismo pronašli osim u nekoliko završnih radova studenata zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti koji se u opisu tehničkih karakteristika pozivaju na dokumente starijeg datuma, a i previše su stručne za interpretaciju u novinskom tekstu. Jednako tako smo na Internetu pronašli i neke dokumente koji se odnose na jedinice lokalne samouprave, odnosno njihove odluke o pristupanju i kasnije o istupanju iz Regionalne agencije razvoja i konkurentnosti (D-5 RARK) koju su osnovale u razdoblju 2007. i 2008. godine gradovi i općine kroz koje prolazi cestovni pravac D5, osim Pakraca i Lipika, još i Daruvar, Grubišno Polje, Novska, Lipovljani, Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirač i Jasenovac. Zahvaljujući D. Špančić iz tog vremena i par godina poslije smo došli u posjed i četiri dokumenta ukupno velikih oko stotinjak stranica autora mr. Tomislava Lneničeka u kojima se na uobičajeni način uz primjenu specifičnog konzultantskog jezika i općih statističkih pokazatelja, kao što je broj stanovnika, objašnjavaju potrebe, ciljevi i nove mogućnosti koje bi donijela izgradnja takve prometnice ovom kraju i njenim stanovnicima bez ikakvih financijskih, tehničkih pokazatelja i rokova. No i to je netko (spomenuti gradovi i općine) morao platiti kao i što je netko još u listopadu 2006. godine Pakračkom listu platio izradu, tiskanje i distribucijudvanaest stranica brošure „Mikroregija D5“ čiju naslovnicu objavljujemo u sklopu ovog teksta.

Ideja D5 pali se uoči svakih izbora

Vjerojatno ste čitajući ovaj tekst i sami uočili pravilnost da se nužna modernizacija cestovnog prometovanja u „Mikroregiji D5“ aktivira svakih nekoliko, uglavnom u izbornim, godinama. Listajući arhivu našeg Lista na tu temu smo pronašli 2011. godine informaciju:“Zadnji sastanak gradonačelnika Zapadne Slavonije na ovu temu bio je 15. rujna 2011., potvrdio nam je Damir Špančić koji se zalaže za ovaj projekt zadnjih deset godina te napominje kako su svi izrazili zadovoljstvo što se projekt nastavlja pošto ga je prije dvije godine prošla SDP-ova koalicijska Vlada izbacila iz strategije izgradnje brzih cesta koja je ključan dokument i podloga za nastavak realizacije.“

Pet godina poslije, dakle 2016., slijedi u našem Listu nova informacija: „Nastavit će se projekt realizacije brze ceste D5 odlučeno je na sastanku 5. srpnja u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u Zagrebu, koji je održan na inicijativu bivšeg Saborskog zastupnika Damira Špančića, a na kojem su bili nazočni predstavnici Ministarstva, Hrvatskih cesta te gotovo svi gradonačelnici i načelnici gradova i općina Zapadne Slavonije koji su uključeni u ovaj projekt, ključan za razvoj našeg područja i mikroregije.

Direktor u Hrvatskim cestama Tomislav Cvetko je izvijestio da su posljednjih godina Hrvatske ceste izradile studiju zaštite okoliša na dionici Daruvar-Lipik, kao i studiju ekonomske isplativosti za cijelu trasu...Nazočni načelnici i gradonačelnici su ponovo istaknuli rješavanje ovog prometnog pravca kao prioritet ekonomskom razvoju i omogućavanju povezivanja sada već postojećih brojnih poduzetničkih zona s auto-cestama.Čelnici Ministarstva obećali su, prema izjavi inicijatora sastanka Damira Špančića, krajem srpnja obilazak cijele trase i novi sastanak s lokalnim čelnicima….“

Poučeni ranijom dinamikom ovog projekta tekst (Pakrački list, broj 515 od 8. srpnja 2016.) smo zaključili: „Naravno da za tu sporost i neučinkovitost ne krivimo Damira Špančića, inicijatora i vjerojatno najvećeg pobornika svih ovih godina ovog zanemarenog prometnog pravca, samo iskazujemo realnost oživotvorenja ove ideje, o čemu govori još jedan pokazatelj. Posljednji službeni sastanak lokalnih čelnika i ljudi iz nadležnog ministarstva i Hrvatskih cesta na tu temu, prije jučerašnjeg, održan je u rujnu 2011. pa se sljedeći tom dinamikom vjerojatno može očekivati za četiri ili pet godina.“

I evo ga, 2021. godine, točno kako smo predvidjeli,ponovo se pojavljuje pojam brze ceste D5 s ipak dvije bitne razlike. Prva je u tome što je ona prisutna u dokumentu Hrvatskih cesta „Rebalans plana nabave Hrvatskih cesta…“ koji bi trebao imati obilježje ozbiljnosti u ovoj godini na čak šest stavki za arheološka istraživanja, izvođenje radova, nadzor, rekonstrukcija, projektiranje s ukupno više od 220 milijuna kuna. Druga je u činjenici da najveći zagovornik i promotor tog projekta Damir Špančić, kako je to izjavio nekoliko puta posljednjih tjedana, ne ide u ove izbore, što znači da mu projekt, za razliku od ranijih godina, nije potreban u svrhu predizborne promidžbe, mada nam je on već najavljivao, pozivajući se na svoje informacije iz Hrvatskih cesta, nastavak aktivnosti i narednih godina gdje bi u konačnosti za četiri ili pet godina brzom cestom stizali iz Pakraca i Lipika na autoput kod Okučana. Investicije koje su na ovom projektu u ovoj godini planirane da budu započete s 220 milijuna kuna ne mogu u ovom kraju biti nebitne. Naravno da je u krajnjoj liniji najvažnije da bi regionalni promet obišao središte Pakraca i Lipika, a već spomenuti završni studentski radovi pozivajući se na studije Hrvatskih cesta procjenjuju da je u pitanju promet na budućoj prometnici od oko 7000 vozila dnevno. Druga velika korist bi bila u tome da se ova dva grada konačno spoje na moderan sustav auto-putova u Hrvatskoj. No korist takve ogromne infrastrukturne investicije za tijek novca u lokalnim novčanim tijekovima je odmah i izravna. Sadašnja iskustva projekta izvođenja radova na aglomeraciji ukazuju da veći dio od tih stotinjak radnika na gradilištima negdje moraju spavati, nešto jesti, a tu su i drugi neophodni prateći troškovi na dnevnoj razini. Pored toga, posljednjih mjeseci je dobro plaćena radna mjesta kod izvođača radova na aglomeraciji našlo dvadesetak domaćih ljudi. Za pretpostaviti je da bi se isto dogodilo i kod izgradnje brze ceste.

Odgovor do kraja godine

Godina brzo prođe. Tako će biti i s 2021. i za šest mjeseci ćemo znati koliko je spomenuti „Rebalans plana nabave Hrvatskih cesta…“ bio ozbiljan dokument i koliko je s tih 220 milijuna kuna razbacano na šest pozicija bila ozbiljna namjera da se realizira nešto o čemu se priča 20-tak godina, a koliko tek za potrebe razne političke promidžbe. Kraj ove godine će biti pokazatelj hoće li se brza cesta D5 i dalje samo „vozati“ kroz razne programske dokumente, a mi ćemo se i dalje svakodnevno voziti trasom i širinom istom, samo asfaltiranom cestom,koju su projektirali još naši preci idući na njive i u šumu konjskim zaprekama, ili će napokon netko zasukati rukave i početi sve te priče realizirati konkretnim radovima.