- PIŠE: Pakrački List
- 975
U organizaciji Kulturno prosvjetnog društva "SLOGA" Pakrac u srijedu 23. siječnja u prostoru Hrvatskog doma "Dr. Franjo Tuđman" s početkom u 16,30 sati održat će se besplatna radionica pod nazivom "Postavljanje foršpana".
Foršpan je kratki audiovideo uradak, trailer, odnosno najava koja se prikazuje u kinu netom prije filma. Često je foršpan samo najava novih filmova, a cilj ove besplatne radionice jest to da se u kinu prikazuju najave događaja u našim gradovima te na taj način da to postane mala info točka gledateljima. Foršpani imaju svoje tehničke zakonitosti, ali o tome će biti više govora na samoj radionici... Dođite i saznajte!
- PIŠE: Pakrački List
- 795
Uz sudjelovanje dvadesetak osoba danas je u Hrvatskom domu započeo s provođenjem projekt „Samo nebo nam je granica“ koji realizira zagrebačka udruga „Bacači Sjenki“ zajedno s pakračkim partnerom Kulturno prosvjetnim društvom “Sloga“.
Riječ je interdisciplinarnom programu namijenjenom osobama starijim od 54 godine, sufinanciranom sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 476.864,46 kuna.
Program je zabavnog, emancipacijskog i obrazovnog karaktera koji generaciji 54+ nudi mogućnost ulaska u svijet filma. Polaznici će tijekom radionica koje će trajati u Pakracu sve do petka savladavati promišljanje filma i medija iz više motrišta te upoznati sve ono što ne vide dok gledaju filmove, TV ili dok se zabavljaju računalnim igrama na računalima, tabletima ili “pametnim” telefonima. Osim proučavanja novih medija, radionice nude starijoj populaciji iskušavanje i u svim onim medijskim sredstvima i sadržajima kojima se služe i zabavljaju današnja djeca.
„Kroz slojevit, dinamičan i interdisciplinaran proces upoznavanja s raznovrsnim medijima i tehničkim pomagalima zajamčena je zabava, stvaralački porivi, nova poznanstva, a moguće su nove suradnje i poslovne prilike. Iz naših dosadašnjih iskustava, jer smo identičan projekt ove zime već provodili kroz radionice u Zagrebu i Sinju, možemo reći da osim tu edukativnu i kreativnu dimenziju, projekt ima i izuzetno socijalni karakter jer se polaznici dodatno zbliže“, rekla je Tatjana Tihomirović, voditeljica projekta.
Osim nje iz udruge „Bacači Sjenki“ na radionicama u Pakracu kao umjetnički voditelji sudjeluju Boris Bakal, Lidija Kraljić i Bojana Burnač. Ova udruga je, uz Zagreb i Sinj, kao treće mjesto provođenja projekta Pakrac i „Slogu“ izabrala zbog slične suradnje na radionicama namijenjenih djeci koja su u više navrata prijašnjih godina već provodili u Pakracu i s kojima imaju dobra iskustva kako u organizacijskom tako i u prostornom pogledu, kažu zagrebački kreativci.
Osim što su cjelodnevne radionice za polaznike besplatne, svim sudionicima osiguran je i besplatni topli obrok. Oni koji to žele moći će od 4. do 8. ožujka znanje o filmu i multimediji koji će steći ovog tjedna nadograditi na naprednom tečaju, odnosno vještinu dodatno usavršiti na „majstorskom“ tečaju od 13. do 17. svibnja.
- PIŠE: Pakrački List
- 842
U tijeku su radovi na unutrašnjem uređenju kapelice sv. Ivana Nepomuka na Trgu dr. Ivana Šretera (kod hotela). Za radove koje izvodi obrt Visković pakračka župa Uznesenja Blažene Djevice Marije dobila je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz Programa ulaganja u zajednicu oko 150.000 kuna dok je projektnu dokumentaciju financiralo Ministarstvo kulture sa 90.000 kuna.
U unutrašnjosti kapelice demontirana je stara konstrukcija svodova te se preko daščane oplate postavljaju tanke gips kartonske ploče. Završni izgled svodova zadržat će izvorni izgled, a u projektu je predviđena i sanacija žbuke zidova i sanacija odnosno preslagivanje podne obloge, rekla nam je Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica za nepokretna kulturna dobra Konzervatorskog odjela u Požegi.
Ministarstvo kulture je osim već spomenutog projekta, financiralo i Elaborat konzervatorsko restauratorskih istraživanja i izrade snimke postojećeg stanja zidnog oslika kapele koji je izradila Vuksan slikarsko konzervatorska radionica.
Rok završetka radova je krajem ožujka.
- PIŠE: Pakrački List
- 808
Kako se površine ili objekti mogu pretvoriti u video ekran i redefinirati prostor u dinamičnu vizualnu instalaciju, tema je za polaznike besplatne radionice koja je jutros započela u Hrvatskom domu, a koju uz četiri odrasla voditelja pohađa 14-ero djece u dobi do 15 godina starosti. Kroz eksperimentalne radove/vježbe cilj je savladati osnove video i 3D mapiranja te pratećih tehnologija, kao i upoznavanje s osnovnom opremom kroz proces rada: od razrade ideje, izrade scenografije/modela i video materijala do izvedbe instalacije uključujući svjetlo i zvuk.
Polaznici nakon uvodnog teoretskog predavanja danas crtaju animaciju za scenografiju na temu budućeg mjuzikla „Tko pjeva zlo ne misli“. Sutra će crteže uz pomoć računala animirati, a prekosutra također računalnom tehnikom video mapiranja simulirati u potencijalno završnoj funkciji na sceni.
Radionica koju vodi multimedijalni stručnjak Mihael Giba i suradnici iz Zagreba svakodnevno traje od 9 do 18 sati uz osiguran ručak.
Radionica je tek jedna u nizu koju organizira KPD “Sloga” u sklopu svog projekta “Ne živiš snove dok spavaš-probudi se” koji s više od 550.000 kuna sufinancira Ministarstvo kulture, a koju „Sloga“ provodi od lanjskog proljeća sa završnim ciljem prikazivanja spomenutog mjuzikla u svibnju.
- PIŠE: Pakrački List
- 827
Kako se površine ili objekti mogu pretvoriti u video ekran i redefinirati prostor u dinamičnu vizualnu instalaciju, tema je za polaznike besplatne radionice koju organizira KPD "Sloga" u sklopu svog projekta "Ne živiš snove dok spavaš-probudi se" koji s više od 550.000 kuna sufinancira Ministarstvo kulture.
Kroz eksperimentalne radove/vježbe cilj je savladati osnove video i 3D mapiranja te pratećih tehnologija, kao i upoznavanje s osnovnom opremom kroz proces rada: od razrade ideje, izrade scenografije/modela i video materijala do izvedbe instalacije uključujući svjetlo i zvuk.
Radionica je usmjerena na mogućnosti primjene video mapiranja u kazalištu, a završit će prezentacijom nastalih objekata u prostoru kino dvorane KPD "Sloga". Sve to uz stručno vodstvo multimedijalnog stručnjaka Mihaela Gibe i suradnika iz Zagreba. Radionica je namijenjena osobama u starosti od 15 do 25 godina, a održavat će se u Hrvatskom domu 7., 8. i 9. siječnja od 9 do 18 sati uz osiguran ručak.
Prijave su u Hrvatskom domu sve do prvog dana početka rada radionice.
- PIŠE: Pakrački List
- 1208
O počecima židovske zajednice u Pakracu ne zna se puno, no ono što je poznato zahvaljujemo tek ponekim popisima Židova koje su provodile gradske i županijske vlasti. Prema popisu stanovništva iz 1851. godine u Požeškoj županiji živi 485 Židova, od toga njih 155 u Pakracu, a iz godine u godinu bilježi se porast broja Židova, ne samo u Hrvatskoj i Slavoniji, već i u Pakracu.
Za svakog tko se uputi u istraživanje, za Pakrac vrlo važnog povijesnog, kulturnog i gospodarskog razdoblja u kojem su pakračke židovske obitelji odigrale značajnu ulogu, u mnogočemu nailazi na maglovito područje, tek poneka fotografija, kratki zapis ili mutno sjećanje potomaka starih Pakračana na obitelji koje su doslovno u jednoj noći izbrisane kada ih se na Badnju večer 1941. godine hapsilo i odvodilo u logore smrti iz kojih se većina nije uspjela spasiti. Mnogim našim sugrađanima u opisima, knjigama, pripovijedanjima o starom obrtničkom gradu Pakracu poznata su židovska prezimena poput Adler, Strauss, Neumann, Drucker ili Kohn koji su bili poznati pakrački trgovci i obrtnici, no koliko ih je tek nepravedno zapostavljeno i zaboravljeno.
Neprocjenjiv je doprinos koje su pakračke židovske obitelji dale za razvoj pakračkog kraja stoga djelatnici Muzeja grada Pakraca već godinama pokušavaju rekonstruirati barem djelić toga „zlatnog“ i povijesno važnog doba za Pakrac.
Prva fotografija obitelji Pick
Možda većini najpoznatija pakračka židovska obitelj bila je obitelj Pick, vjerojatno i najbogatija obitelj u Pakracu. Muzej grada Pakraca do sad nije imao nikakvu konkretnu arhivsku građu o Pickovima samo saznanje da su bili imućni i ugledni Pakračani sve do nedavno kada su uspjeli stupiti u kontakt s jedinim živućim potomkom Pickovih, unukom Davida Picka, 90. godišnjom Livijom Kahn Tandler koja i danas živi u Švicarskoj.
[caption id="attachment_20399" align="aligncenter" width="1024"]
Obitelj Davida Picka - gornji red stoje s lijeva: Malvina (kćer) i suprug Julius, Irena (kćer), Ella (kćer), Rudolf (sin) i supruga Julia; donji red s lijeva: Lea (Malvinina kćer, Davidova unuka), Berta (Davidova supruga), Dagor (Rudolfov sin, Davidov unuk), David, Asta (Rudolfova kćer, Davidova unuka)[/caption]
Prema kazivanjima gospođe Livije koja je djelatnicima pakračkog Muzeja ljubazno ustupila fotografije i informacije o obitelji, David Pick rođen je u Daruvaru 1868. godine i oženio Bertu Sterm te su se ubrzo preselili u Pakrac, pretpostavlja se krajem 19. stoljeća. Obitelj Pick imala je četvero djece, Rudolfa, Malvinu, Ellu (Livijina majka) i Irenu.
[caption id="attachment_20400" align="alignleft" width="193"]
Berta i David Pick, 1937. u Lipiku[/caption]
David Pick bogatstvo je stekao kao bankar, trgovac i industrijalac, bio je vlasnik kamenoloma u Šeovici čak i hotela u Virovitici. Pickovi su u Pakracu posjedovali pecaru voća i rakije koja je kasnije bila i pekara (pored autobusnog kolodvora), skladišta raznog građevinskog materijala (na prostoru današnje trgovine Konzum) te zgradu u kojoj se nalazila banka i uredi, danas poznata Pickova zgrada u Ulici Matije Gupca (pored Konzuma) koja je i danas zaštićeno kulturno dobro. Često se Davida Picka u zapisima Trgovišta spominje kao nekog tko je osiguravao kamen za posipanje cesta i otkupljivao različite sirovine od lokalnog stanovništva. Jedna od pretpostavki je da je i na inicijativu Davida Picka izgrađen pakrački „mali most“ koji je direktno vodio do njegovih ureda i poslovnih prostora, što je zasigurno doprinijelo boljem poslovanju.
Postoje priče u sjećanjima Pakračana kako su dolazili poljoprivrednici čak iz Bosne prodavajući voće upravo Pickovoj pecari, čija se peć za pečenje rakije i vina nikad nije gasila. Isto tako, nađene su i potvrde koje dokazuju kako je Pick bio veliki donator te je tijekom Prvog svjetskog rata otkupljivao obveznice ratnih zajmova čime se financirala Austro-ugarska vojska.
Ipak, najsvježija sjećanja dosežu do Davidovog sina, Rudolfa, koji je kao nasljednik bogatstva i nakon Davidovog umirovljenja, nastavio voditi obiteljski posao sve do tragične 1941. godine. Rudolf i njegova obitelj živjela je u kući preko puta Pickovih, na mjestu nekadašnjeg kafića „Papiga“.
[caption id="attachment_20402" align="alignleft" width="206"]
Rudolf Pick, fotografija iz 1920-tih[/caption]
Unuka Davida Picka, gospođa Livija rođena je 1928. godine u Rijeci na Sušaku jer se njezina majka Ella tamo udala za Jacoba Tandlera tako da Livija nije živjela u Pakracu, ali je tijekom ljetnih praznika posjećivala djeda i baku do rata.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata gospođa Livija je s roditeljima internirana u Italiji i od tamo su uspjeli prebjeći u Švicarsku dok su ostali članovi obitelji Pick, prema Livijinim kazivanjima, uhapšeni na Badnjak 1941. godine i odvedeni u logor Stara Gradiška gdje su i pogubljeni. Jedino se ne zna za sudbinu jedne od Davidovih kćeri, Irene. Poslije rata Livijini roditelji vratili su se u Italiju gdje su i umrli, a gospođa Livija udala se za Ernsta Kahna i odselila u Južnoafričku Republiku odakle su nakon promjene vlasti odselili u London.
Nepoznati Pakračanima, poznati drugima
Kao što se mnoge nepoznanice vežu uz povijest pakračkih židovskih obitelji, tako je i sa židovskom sinagogom koja je izgrađena, prema podacima istraživačkog i dokumentacijskog centra CENDO, 1875. godine kada je osnovao i pakračko židovsko groblje. Sinagoga je izgrađena na mjestu današnje Ulice 76. bataljuna, tik uz današnju kuću trgovine „Ajhner“ i stajala sve do njenog rušenja 1941. godine. Kako su tragično nestale obitelji, tako je izbrisana i sinagoga o čijem uništavanju, barem koliko je poznato djelatnicima u pakračkom Muzeju, nitko nije niti zapisao niti fotografirao.
[caption id="attachment_20403" align="aligncenter" width="1024"]
Židovska sinagoga u Pakracu 1920. godine[/caption]
Djelatnici pakračkog Muzeja tako su primjerice istraživanjem naišli na ime Vande Schrenger rođene 1892. godine u Pakracu kao peto od devetero djece unutar bogate židovske obitelji čiji je otac Lavovslav bio bogati zemljoposjednik u Pakracu. Vanda Shrenger će postati druga žena u povijesti prestižnoga Bečkog fakulteta koja će diplomirati medicinu. Ovo je svakako veliki uspjeh ne samo kad pomislimo da je dodijeljen ženi židovskog porijekla koja je bila financijski neovisna potpomognuta školarinom koja joj je dodijeljena na temelju izvanrednih uspjeha. Upravo o Vandi i njezinim uspjesima bit će objavljen članak u Zborniku Povijesnog društva Pakrac-Lipik.
Još je jedna poznata Pakračanka židovskog porijekla iz novije povijesti, a riječ je o Olgi Hebrang, supruzi hrvatskog revolucionara Andrije Hebranga i majci Andrije, nekadašnjeg ministra zdravstva. Rođena je u Pakracu, 3. lipnja 1913. godine i umrla 1997. godine. Potekla je iz dobrostojeće pakračke židovske trgovačke obitelji Jakoba i Ivane Strauss. Bila je sudionica narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj i politička zatvorenica komunističkog režima SFR Jugoslavije. O dijelu njezinog života može se pročitati i u intervjuu „Ispovijest Olge Hebrang“iz „Starta“ iz 1989. godine u kojem spominje i život u Pakracu.
Iako više ne postoji pakračka židovska zajednica koja je Pakracu dala izuzetan doprinos, ovaj članak ima namjeru pružiti barem osnovne podatke, ali prvenstveno pozvati potomke židovskih pakračkih obitelji da se s bilo kakvim informacijama o povijesti obitelji, o tom teškom i tragičnom vremenu, jave u Muzej grada Pakraca.
Nepravedno je što se o njima tako malo zna, a bilo fotografija, podatak ili sjećanje pomoći će u sastavljanju povijesnog „mozaika“ naraštaja pakračkih obitelji koje su namjerno uništene i zaboravljene.